Kordun srce Krajine: Napadnu li, zažaliće« i »Tenkisti kapetana Miomira Majstorovića: Gvozdeni bedem na Kupi« – to su naslovi tekstova objavljenih u srpnju 1993. godine u »Vojsci Krajine«, listu Srpske vojske Krajine čiji je autor Bogdan Boro Rkman. Kao suradnik tog lista, po svom sadržaju ratnohuškačkog, Rkman je potpisao, prema dokumentaciji u posjedu našeg lista, još jedan tekst, ali dvije godine kasnije.

Prateći vojne vježbe u zoni odgovornosti 21. korpusa Srpske vojske Krajine Bogdan Boro Rkman objavio je u listu »Vojska Krajine« u srpnju 1995. godine tekst pod identičnim naslovom kao i onaj iz 1993. godine – »Napadnu li, zažaliće«. U prva dva teksta Rkman, kao dopisnik »Vojske Krajine« za Vrginmost i stručnjak za vojnu taktiku, otvoreno glorificira tenkiste i artiljerce Vojske srpske Krajine, a u trećem njihovu pješadiju.

Ubojito i grubo

U tim tekstovima, među ostalim, piše i o akciji Maslenica kao o »hrvatskoj januarskoj agresiji na Krajinu«, a o vojnicima Vojske Krajine piše kao o »pravim momcima koji su se borili i kod Ražovljeve glave«. Podsjećanja radi, u Ražovljevoj glavi gradi se memorijalni centar za žrtve Škabrnje! Namjere Hrvatske za oslobađanjem Korduna naziva »suludim nakanama koje će artiljerci odvratiti i nanijeti gubitke«.

Jedna od najgrubljih i najubojitih rečenica Bogdana Bore Rkmana u časopisima »Vojska Krajine« odnosi se na napad na Zagreb i Karlovac. »Sada je ovo srpska vojska s jedinstvenim i jasno izraženim ciljem, a nišani su podešeni za dejstvo po vitalnim neprijateljskim ciljevima u Zagrebu, Karlovcu i drugim dijelovima hrvatske teritorije«, pisao je o vojnicima Krajine Bogdan Boro Rkman. Danas, niti dvadesetak godina nakon što je kao agitator rata Krajinom pronosio hvalospjeve o srpskoj vojsci, koja je, kao, oslobodila to poručje, a napast će ako treba i Zagreb i Karlovac, Bogdan Boro Rkman kandidat je za zamjenika župana Sisačko-moslavačke županije iz reda pripadnika srpske nacionalne manjine!

Njegovu kandidaturu podupiru četiri najveće i najznačanije srpaske nacionalne stranke: SDSS, SNS, DPS i BDS. S obzirom na to da srpska nacionalna manjina ima pravo na jednog dožupana, a da je Bogdan Rkman njen jedini kandidat, njegov je izbor tek tehničko pitanje. Dakle, izvjesno je: početkom lipnja 2013. Bogdan Boro Rkman novi je sisačko-moslavački dožupan.

Korijeni od 400 godina

Razgovarali smo s Rkmanom koji u tome ne vidi ni najmanji problem. Danas je službeno prijavljen u Topuskom i smatra da nema nikakve ni zakonske ni moralne prepreke da se kandidira i pobijedi.– Moji korijeni su u Hrvatskoj 400 godina i ne dozvoljavam nikome da kaže da je ova država više njegova nego moja, kazao nam je Rkman. Na naše pitanje nije li cinično obnašati funkciju dožupana u Hrvatskoj kad je otvoreno nastupao i borio se protiv te države, a što je evidentno iz njegovih tekstova, rekao je da to što je pisao njemu ne predstavlja problem.

– Kolega, pa naslovi su redakcijski, kazao je. A tekstovi, pitali smo ga, u kojima se pišu hvalospjevi o agresorskoj vojsci i najavljuju napadi na Karlovac i Zagreb?– Oni su nastajali kroz reportaže, kad sam izvještavao s prve linije. To je realan prikaz stanja naše, srpske vojske s terena, tvrdi Rkman. I dalje se ne odriče ni svojih stavova ni svojih tekstova, jer to su »ionako bila druga vremena i sve zavisi kako tko na to gleda«.

Kada smo mu rekli da mnogi hrvatski branitelji osporavaju legitimitet njegove kandidature i izbor za sisačko-moslavačkog dožupana, ironično je poručio da je pojedinim predstavnicima braniteljskih udruga očito jako »žao« što kao pripadnici većinskog naroda neće moći glasati za njega koji se kandidira na listi pripadnika srpske nacionalne manjine.

– Uz svo uvažavanje hrvatskih braniteljskih udruga koje imaju pravo na svoje stavove, one bi se trebale baviti problemima ljudi koje zastupaju, a ne da pokušavaju biti moralne vertikale hrvatskog društva koje se brinu o onim stvarima koje nisu u domeni njihovog angažmana, kazao nam je Rkman. I poentirao: »Nakon Oluje nisam napustio Hrvatsku, već sam se u kolovozu ’95. skrasio na području Vukovara koji je bio pod mirnom reintegracijom.«

Srbi, taoci izbora

Ne misle svi pripadnici srpske nacionalne manjine u Sisku isto kao i Bogdan Boro Rkman. Iako je takvih, primjećuje Srbin po nacionalnosti, sudionik Domovinskog rata Milovan Bojčetić, previše na raznim izbornim listama.– Previše je, nažalost, Srba koji nose utege iz nedavnog rata, a žele ući u razna vijeća, kaže Bojčetić, kandidat za vijećnika SDP-ove koalicije u Sisačko-moslavačkoj županijskoj skupštini.

Bojčetić je i član Srpskog narodnog vijeća. Zato što je za agresije ostao u Hrvatskoj i kao Srbin je branio smatrajući je svojom domovinom, uzima si za pravo da komentira Rkmanovu kandidaturu i izbor za dožupana. – Njegova kandidatura među većim brojem sisačkih Srba dominantno je doživljena loše. Srbi će postati taoci njegovog izbora. Ne mogu vjerovati da čovjek poput Rkmana, koji je napisao toliko objeda protiv Hrvatske, sada u istoj toj Hrvatskoj želi postati i postat će dožupan! To je nemoralno. Njegova vjerodostojnost ne postoji, kaže Bojčetić.

– Nije normalno da čovjek koji se otrovnim perom borio protiv Hrvatske, i to ratnohuškačkim tekstovima u kojima se veliča agresija na Hrvatsku i još se više veličaju pripadnici svih rodova vojske RSK sada želi, i uspjet će aktivno sudjelovati u hrvatskom političkom životu, tvrde u Agenciji za istraživanje i dokumentaciju ratnih sukoba u Sisku. Milovana Bojčetića pitali smo zašto su Milorad Pupovac, Vojislav Stanimirović i Veljko Džakula, čelnici srpskih nacionalnih stranaka, za dožupana koji prolazi u sisačko-moslavačkoj županiji izabrali upravo kontroverznog Bogdana Boru Rkmana, koji je crvena krpa za mnoge stanovnike Sisačko-moslavačke županije. – Kad njega kandidiraju, to govori o njima. I zato ja kao Srbin nisam u njihovim strankama, kaže Bojčetić.

Tekstovima podizao moral srpskoj vojsci

Agencija za istraživanje i dokumentaciju ratnih sukoba u Sisku navodi da su u časopisu »Vojska Krajine«, čiji je izdavač bio Glavni štab Srpske vojske Krajine, pisali pukovnici, kapetani, obavještajci, lažni novinari i famozni Bogdan Rkman koji je očito bio u službi podizanja morala agresorskoj vojsci. Za izdavača časopisa bio je naveden pukovnik Kosta Novaković, pomoćnik komandanta Srpske vojske Krajine za kojim je u međuvremenu izdana tjeralica i nalazi se u bijegu.

Zadnji broj »Vojske Krajine«, u kojem je doprinos svojim tekstom »Napadnu li, zažaliće« dao i Boro Rkman, uglavnom je posvećen intervjuu s komandantom Srpske vojske Krajine Milom Mrkšićem, osuđenikom u Haagu, kao i notornom Milanu Martiću koji je zajedno s Miloradom Ulemekom Legijom bio na Vidovdanskoj smotri-vojnoj paradi ’95. Nakon što je godinama bio dio tog vojno-političko-pseudonovinarskog i ratnohuškačkog društva, pa s »Olujom« prebjegao u okupirani Vukovar, te u međuvremenu postao predsjednik Izvršnog odbora SDSS RH, Bogdan Rkman za desetak dana postat će, nema nikakve sumnje, dožupan Susačko-moslavački.