Veliki planovi

Hrvatski turizam ove godine oborio sve rekorde: Iduće se očekuje novi “bum” i – 100 milijuna noćenja

Hina

Foto Sergej Drechsler

Foto Sergej Drechsler

Iako će se ukupni turistički prihodi od stranih turista prema HNB-u za 2016. točno znati tek krajem ožujka iduće godine, očekuje se da će biti veći od lanjskih oko 8 milijardi eura, a kada se tome doda procjena domaće turističke potrošnje od oko 1,5 milijardi eura, dolazi se do 9,5 milijardi eura prihoda ove godine



Hrvatski turizam u ovoj bi godini mogao zabilježiti više od 91 milijun noćenja, oko 10 milijuna više nego lani, dok se u idućoj godini, s obzirom na pozitivne trendove potražnje i najavljene investicije, može očekivati više od 93 milijuna noćenja, tri godine ranije nego što je predviđeno u Strategiji razvoja turizma do 2020.


»Nakon izuzetno uspješne turističke 2016., u 2017. očekujemo nastavak rasta turističkog prometa od 3 do 4 posto, što je i malo više od ukupnih europskih očekivanja, kao i stvaranje preduvjeta za jači rast prihoda i od domaćih i od stranih turista«, kazao je ministar turizma Gari Cappelli, ističući kako se iduće godine očekuje i porast investicija u turizmu.


Najavljuje i da će mu u idućoj godini »fokus biti na poticanju novih inovativnih sadržaja, razvoju turističkih proizvoda i posebnih oblika turizma, poput zdravstvenog, kulturnog, poslovnog i nautičkog, koji će se i pojačano promovirati, ali i na razvoju projekta CRO kartice za što je u proračunu predviđeno 5 milijuna kuna, a isto toliko i za razvoj turizma na turistički nerazvijenim područjima«.




Poručio je i da uspjeh turizma, kao i do sada, najviše ovisi o suradnji javnog i privatnog sektora te da je iznimno važno nastaviti stvarati nove projekte i proizvode kojima će turizam postati još konkurentniji.


Turistički prihodi rastu na 9,5 milijardi eura


Iako će se ukupni turistički prihodi od stranih turista prema HNB-u za 2016. točno znati tek krajem ožujka iduće godine, očekuje se da će biti veći od lanjskih oko 8 milijardi eura, a kada se tome doda procjena domaće turističke potrošnje od oko 1,5 milijardi eura, dolazi se do 9,5 milijardi eura prihoda ove godine.


To neki analitičari smatraju konzervativnim procjenama jer vjeruju da bi taj iznos mogao biti viši s obzirom na velike poraste stranog i domaćeg turističkog prometa tijekom cijele godine, pa i u zadnjim mjesecima studenom i prosincu.


Studeni 2016. je, prema ocjenama turističkih djelatnika, ugodno iznenadio, jer je u usporedbi s lanjskim donio dvoznamenkasta povećanja dolazaka i noćenja.A kako se u prosincu više nego ikad dosad posvetila velika pažnja organizaciji adventskih manifestacija, sajmova, festivala i sličnih zabavnih sadržaja po cijeloj Hrvatskoj, realno je očekivati ‘maestralan’ završetak ove, po svemu sudeći, rekordne turističke godine.

Ako se iduće godine bar donekle nastavi sličan trend rasta, broj turističkih noćenja mogao bi se približiti i do samo prije par godina nezamislivih 100 milijuna noćenja.


Turističkom strategijom usvojenom 2013. predviđeno je da će 2020. u Hrvatskoj biti 93 milijuna noćenja, što će po svemu sudeći biti dostignuto ranije, moguće već u 2017., no nije izvjesno da će istodobno biti dostignut i cilj iz strategije do 2020. od 14,3 milijardi eura domaće i strane turističke potrošnje (prihoda).


Investicije i porasti u poslovanju


Rekordi u turizmu 2016. nisu bili samo u dolascima i noćenjima, nego i u oko 670 milijuna eura investicija u turističkom sektoru, čime je ne samo otvoreno 40-ak novih i novoobnovljenih hotela, obiteljskog smještaja, hostela i drugih smještajnih i ugostiteljskih objekata, nego i znatno povećana kvaliteta i raznovrsnost ponude u brojnim objektima i odredištima na Jadranu i u kontinentalnom dijelu zemlje.


Tako je, primjerice, hrvatski turizam u 2016. dobio prvi kamp sa pet zvjezdica na Krku, prvi kamp u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, na stotine kilometara biciklističkih staza po Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj i brojnim drugim županijama, više od stotinu novih turističkih proizvoda temeljenih na kulturno-povijesnoj i prirodnoj baštini, sportu, glazbi, gastronomiji i enologiji, tradiciji, potencijalima ruralnih sredina i drugom.


Turističke tvrtke, od velikih hotelijerskih sustava i kampova do malih i obiteljskih hotela, od putničkih agencija do touroperatora, kao i obiteljski smještaj, ugostitelji, iznajmljivači plovila, marine, ali i morski, zračni i cestovni prijevoznici, trgovine, telekomi, mijenjačnice i brojni drugi povezani izravno i neizravno u turistička kretanja u 2016. su zabilježili poraste prometa i prihoda, neki i iznad 30 posto u odnosu na lani. A nastavku pozitivnih trendova nadaju se i u idućoj godini.


Tome bi trebale pridonijeti i investicije koje se za 2017. u turizmu najavljuju u rasponu od 500 do 800 milijuna eura, od čega većinu, kao i u 2016., investira privatni sektor, i to u daljnje povećanje kvalitete objekata, sadržaja ponude, u nove i u obnovu postojećih objekata…


Zasad se spominje otvaranje 40-ak hotela, ali i prvog konvencijskog centra u šibenskom Solarisu, nekoliko ‘family resorta’ i novih kampova, interpretacijskih i centara za posjetitelje i drugi.


Rastu investicija pridonijet će, prema očekivanjima, i nove kreditne linije HBOR-a za mikro i druge poduzetnike u turizmu, koje se očekuju početkom iduće godine, kao i nastavak privatizacijskih procesa, donošenje zakona o turističkom zemljištu i pomorskom dobru, te sredstva iz EU fondova.


A gdje su radnici?


Prema procjenama iz Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH) u hrvatskom turizmu je u 2016. bilo oko 110 tisuća zaposlenih, stalno i sezonski, što je oko 20 tisuća više nego prije pet godina, i isto toliko manje nego će ih trebati iduće godine.


Naime, procjene potreba u turizmu za 2017. pokazuju da će trebati novih 20 tisuća radnika, oko pet tisuća više nego se tražilo u 2016., koja je zapravo i prva godina u kojoj se javno objavio nedostatak kvalificirane i kvalitetne radne snage za turizam kao posljedica neadekvatnog obrazovanja, odlaska kadrova na rad u inozemstvo, ali i relativno loših politika na tržištu rada bez puno mehanizama da se nezaposleni prekvalifikacijom i dodatnom edukacijom usmjere na turizam.U 2017. se stoga i u tom smjeru očekuju promjene, no i dalje neće biti većeg uvoza radne snage jer su uvozne kvote za turizam relativno male i samo za specijalizirane vrste poslova, dok će se potrebe za oko 20 tisuća radnika pokušati ipak zadovoljiti na domaćem tržištu rada, gdje je primjerice od ukupnih oko 230 tisuća nezaposlenih njih oko 40 tisuća sa svjedodžbama i diplomama za turističko-ugostiteljska zanimanja.

Za razliku od toga, zanimljivost u 2016. u turizmu je činjenica da je resorno Ministarstvo u samo deset mjeseci imalo dva ministra – od početka godine do novih izbora na jesen Antona Klimana, koji je pokrenuo i projekt CRO kartice za jačanje domaćeg i turističkog prometa na kontinentu, a kojeg će, kao i još neke započete projekte, nastaviti razvijati tijekom 2017. i novi, 11. po redu ministar turizma Gari Cappelli, ujedno i prvi koji dolazi s Kvarnera.


PDV drama na kraju rekordne godine


S jesenskim dolaskom novog saziva Hrvatskog sabora i Vlade, potkraj 2016. usvojen je u Saboru paket poreznih zakona, među kojima je na iznenađenje, pa i šok turističkog sektora, usvojen i prijedlog o povećanju međustope PDV-a za ugostiteljske usluge s 13 na 25 posto, iz čega je praktički u zadnji čas izuzeta usluga smještaja s doručkom, polu i punim pansionom.


Protiv takvog povećanja raznim su se argumentima, procjenama i analizama, a prije svega onim da je to u suprotnosti s turističkom strategijom, ‘pobunili’ manje-više svi segmenti turizma, očekujući slijedom strategije smanjenje stope PDV-a bar na 10 posto, a nikako njeno povećanje.


No, porezna reforma je prošla, na snagu stupa s 1. siječnjem 2017. te će ugostitelji, ali i hotelijeri koji imaju a la carte restorane, kafiće, barove, klubove, slastičarnice i slično svoje poslovanje i blagajne tome morati prilagoditi.


Kao posljedica tog povećanja PDV-a najviše se spominje porast cijena ugostiteljskih usluga, oko čega neki kažu da će povećanje PDV-a platiti strani turisti, a neki pak prognoziraju i pad ugostiteljskog prometa, pogotovo u kontinentalnim dijelovima zemlje gdje nema puno stranih pa ni domaćih turista nego su ‘konzumenti’ tih usluga većinom građani, čija kupovna moć još nije toliko porasla da bi samo tako lako platili par kuna više nego do sada za jednu kavu, pivo ili času vina…


Tek će se vidjeti hoće li se zbog toga smanjiti investicije u ugostiteljstvu, zapošljavanje i prilagodba novim trendovima i tehnologijama, što su ugostitelji, pa i hotelijeri najavili kao mogućnost.


Dosta toga će ovisiti o tzv. kompenzacijskim mjerama koje im tek treba pripremiti Vlada, a koje najavljuje i Ministarstvo turizma u idućem razdoblju, pri čemu ne treba zaboraviti ni najavu poreza na nekretnine od navodno 2018. što turizam dodatno zabrinjava.