Važan zadatak

Hrvatska za tri godine preuzima predsjedanje EU-om: Evo koliko će nas to koštati

Irena Frlan Gašparović

Reuters

Reuters

Proračun Ministarstva vanjskih i europskih poslova u 2020. godini mogao bi biti za oko 200 milijuna kuna veći nego godinu ranije, a to povećanje, prema neslužbenim informacijama, uglavnom treba pripisati hrvatskom predsjedanju Europskom unijom.  U siječnju 2020. godine Hrvatska će prvi put preuzeti kormilo EU-a  na šest mjeseci



ZAGREB   Proračun Ministarstva vanjskih i europskih poslova u 2020. godini mogao bi biti za oko 200 milijuna kuna veći nego godinu ranije, a to povećanje, prema neslužbenim informacijama, uglavnom treba pripisati hrvatskom predsjedanju Europskom unijom.  U siječnju 2020. godine Hrvatska će prvi put preuzeti kormilo EU-a  na šest mjeseci.


Vlada je prošlog tjedna usvojila Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razoblje 2018. – 2020., a iz tog dokumenta razvidno je da bi proračun MVEP-a u 2020. mogao biti oko 860 milijuna kuna. Godinu dana ranije, pokazuju projekcije, trebao bi biti oko 654 milijuna.


 Iskustva drugih zemalja članica koje su dosad predsjedale EU-om pokazuju da troškovi tog »zadatka« mogu značajno varirati. U pretkriznim vremenima na predsjedanje se trošilo puno više nego danas, nakon krize. Primjerice, Irska je 2004. godine potrošila čak 110 milijuna eura, dok je devet godina kasnije za predsjedanje planirala oko 60 milijuna eura.

Malta, koja je vodila Uniju u prvoj polovici ove godine, rezervirala je u proračunu oko 40 milijuna eura, pisali su svojevremeno malteški mediji, dok su bugarski mediji izvijestili da bi predsjedanje Bugarske od siječnja do lipnja sljedeće godine moglo koštati i do 75 milijuna eura.




Jedno od najskupljih predsjedanja u povijesti, kako su tvrdili europski mediji, bilo je francusko 2008.  Francuska je svakog dana predsjedanja Unijom trošila milijun eura, pisao je  britanski »Guardian«, navodeći da se procjenjuje da je Pariz na šestomjesečno »upravljanje« EU-om potrošio oko 171 milijun eura.


Troškovi predsjedanja EU-om obuhvaćaju cijeli niz stavki. Primjerice, veći broj zaposlenih u nacionalnom predstavništvu u Bruxellesu. U slučaju Hrvatske, kako je poznato, planira se privremeno povećanje broja ljudi u Stalnoj misiji pri EU-u sa sadašnji 85 na 220 do 250. Osim diplomata, zemlji koja predsjeda potrebni su i resorni stručnjaci i drugo osoblje. Zemlja predsjedateljica mora organizirati niz sastanaka i događaja. Najveći dio troškova plaća se iz državnog proračuna, ali je moguće iz EU fondova dobiti dio sredstava za edukaciju ljudi. I. FRLAN GAŠPAROVIĆ