Prije 15 godina u Hrvatskoj desni centar micao je neke ploče, konkretno Mili Budaku i Juri Francetiću, a danas je situacija takva da je JUSP Jasenovac lani posjetilo devet škola, na nacionalnoj televiziji promiču se knjige koje negiraju što se dogodilo u Jasenovcu, ploča s pozdravom »za dom spremni« godinu dana bila je u Jasenovcu, pa je premještena nekoliko kilometara dalje, Hrvatski sabor odbija biti pokrovitelj Dana pobjede, iz državnog proračuna financiraju se oni koji negiraju zločine u Jasenovcu i takva će zemlja predsjedavati Europskom unijom 2020. godine.
ZAGREB – Prije 15 godina u Hrvatskoj desni centar micao je neke ploče, konkretno Mili Budaku i Juri Francetiću, a danas je situacija takva da je JUSP Jasenovac lani posjetilo devet škola, na nacionalnoj televiziji promiču se knjige koje negiraju što se dogodilo u Jasenovcu, ploča s pozdravom »za dom spremni« godinu dana bila je u Jasenovcu, pa je premještena nekoliko kilometara dalje, Hrvatski sabor odbija biti pokrovitelj Dana pobjede, iz državnog proračuna financiraju se oni koji negiraju zločine u Jasenovcu i takva će zemlja predsjedavati Europskom unijom 2020. godine. Sve to je takorekuć u dahu nabrojao Tvrtko Jakovina s Odsjeka za povijest zagrebačkog Filozofskog fakulteta na prvoj tribini ciklusa »Historija u društvu« posvećenoj nedavno objavljenoj knjizi »Jasenovac« Ive Goldsteina. Jakovina je podsjetio i da se događa sve što je nabrojao iako je dobro poznato da su ustaše žrtve za svoje logore sabirale i u centru Zagreba i pri tome nisu pazile na to da to netko ne vidi. Predsjednica Upravnog vijeća JUSP-a Jasenovac Nataša Mataušić kazala je da revizionizam nikada nije bio toliko jak, snažan i organiziran kao danas. Predmet polemike postala je i tema stradanja djece, pa se negiraju i ustaški zločini nad djecom.
– Trenutačno u Hrvatskoj vlada kultura zaborava, ne kultura sjećanja i o mjestima ustaških zločina poput logora Danica u Koprivnici nitko ne vodi računa, kazala je Mataušić. Osvrnula se i na stalni postav JUSP-a Jasenovac, prisjetila se da je taj postav tadašnji predsjednik Stjepan Mesić kritizirao gotovo kao revizionistički i prije nego što ga je vidio, ali i nagovijestila da će postojeći postav biti dopunjen.
Sam JUSP Jasenovac ima ozbiljnih poteškoća u funkcioniranju. Ravnatelj ustanove Ivo Pejaković podjsetio je da je JUSP osnovan 1968. godine i tada je zamišljen kao memorijalni muzej. Ni danas nema specijalizirane, prijeko potrebne, odjele, konkretno znanstveni, muzeološki, edukacijski jer ni danas nije zamišljen da ima tako specijalizirane odjele. Đorđe Mihovilović iz JUSP-a Jasenovac požalio se na kadrovsku potkapacitiranost i nedostatan broj ljudi koji rade u ustanovi i ponadao da će se JUSP iz muzejske izdići barem na razinu muzejsko-dokumentacijskog centra.
Autor knjige Ivo Goldstein poručio je da žrtve jasenovačkog logora nisu brojke, iako tu brojku danas neki svode na nulu. Njegova knjiga je točka od koje treba krenuti dalje, a taj korak dalje mogla bi, dapače i trebala, biti prijeko potrebna suradnja više institucija iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine na popisu žrtava. Nepostojanje te suradnje Goldstein je ocijenio neuspjehom politike. Revizionisti i negacionisti koji danas govore o Drugom svjetskom ratu promoviraju sustav izokrenutih vrijednosti i loši dečki postaju dobri dečki, zaključio je Goldstein, dok je Neven Budak ukazao na to da je rasprava o ustašama i partizanama danas zapravo rasprava o nama.
Žalosno, katastrofalno, sve je što je Ivo Goldstein kazao o podatcima prema kojima je ove godine 15 školskih grupa posjetilo Jasenovac, a lani samo devet. Ravnatelj JUSP-a Jasenovac Ivo Pejaković kazao nam je da je na njima da rade dalje, da pokušaju pronaći model kojim će povećati broj škola koje ga posjećuju i da nađu partnere »jer ako se sve svodi na entuzijazam pojedinih nastavnika i ako taj put u Jasenovac moraju plaititi roditelji učenika, i dalje ćemo biti na tim brojevima, na 10-15 škola godišnje«. Jedan od mogućih modela je i taj da gradovi, županije, pa i resorno ministarstvo financijski potpomognu te školske posjete. Za Tvrtka Jakovinu problem nastaju na vrhu političke vlasti i danas nema političara koji bi napravio i danas često spominjanu gestu kakvu je prije 15 godina napravio Ivo Sanader na domjenku u povodu pravoslavnog Božića. Da imamo političare koji bi napravili takvu gestu, stvar bi bila bolja, pa bi i više od 15 škola posjetilo Jasenovac. Takve geste, izjave, ne podrazumijevaju izjave poput onih iz Ureda predsjednice o traženju kompromisa sa Republikom Srpskom u broju žrtava, to podrazumijeva da naši političari čuju što se na stadionima izvikuje, predmnijeva da policija i sudovi rade svoj posao kada je riječ o pozdravu »za dom spremni«– Gesta koja dolazi od autoriteta može značiti puno. Međutim, mi to više nemamo. Od zemlje koja je ipak mogla rušiti »za dom spremni« zbog ulaska u EU/ mi smo došli do tog pozdrava u Saboru, to je naš put u posljednjih 15 godina i to je put s ovim liberalnim HDZ-ovim premijerom, zaključio je Jakovina.
