arhiva NL
Iako je projekt Europske komisije kojim su testirane društvene mreže provođen u vrijeme haške presude Praljku i ostalima, niti jedna objava vezana za tu temu nije prijavljena. »Prijavljivali smo samo situacije koje su poziv na nasilje i mržnju, dakle stvari koja su kaznena djela u Hrvatskoj«, kažu nam u CMS-u
Stvari su se, datumski, opasno poklopile. Baš u vrijeme kad su Hrvatsku potresale reakcije na presudu Slobodanu Praljku i ostalima, koja je završila Praljkovim samoubojstvom cijankalijem i serijskim skidanjem statusa o njemu na Facebooku, Europska komisija je provodila test o tome skidaju li društvene mreže sa svojih stranica govor mržnje. Sitnim slovima na dnu priopćenja iz Bruxellesa nakon provedenog testa navedeni su i nacionalni suradnici, koji su test provodili u svojim zemljama. U Hrvatskoj je to bio Centar za mirovne studije (CMS).
U Vladi postoji namjera da se zakonom dodatno uredi ovo područje, no unatoč nedavnim opsežnim medijskim fanfarama, posao je zapravo tek na početku početka. Naime, dosad su se održala dva sastanka inicijalne radne skupine koja je analizirala nepoželjna ponašanja na internetu. Na tim sastancima zaključeno je, kako stoji na Facebook stranici Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, da »postoji potreba suradnje na razini EU-a s ciljem savjetovanja o poduzetim inicijativama protiv nepoželjnih aktivnosti na internetu te da postoje područja koja se odnose na građane izvan obrazovnog sustava prema kojima treba djelovati preventivno kroz edukaciju što predstavlja veliki izazov«. U radu te inicijalne skupine sudjeluju predstavnici Agencije za elektroničke medije, MUP-a, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva za demografiju i obitelj, CARNET-a, Pučke pravobraniteljice, HAKOM-a i Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva.
Kako doznajemo, trenutačno se od Ureda za zakonodavstvo čeka uputa o tome kako formativno treba izgledati eventualni zakon, dok će se o njegovom sadržaju raspravljati u okviru nove radne skupine u kojoj bi, uz predstavnike gore navedenih tijela trebali sudjelovati i predstavnici medija i civilnog društva. Udruge koje su se dosad bavile ovom problematikom, poput CMS-a, GONG-a, ili Kuće za ljudska prava zasad ni na koji način nisu uključene u ovu priču.
Teorija zavjere
Dovoljno za jednu kvalitetnu teoriju zavjere dostojno udruge »U ime obitelji« i njenih konzervativnih suboraca koji su krajem godine tražili od Vlade da »dovede u red« Facebook?
– Ma ne, nismo prijavili niti jednu jedinu objavu u vezi Praljka i haške presude – kaže, uz široki osmijeh, jedna od radnica CMS-a koja je provodila test za Europsku komisiju.
Brojke koje se nalaze u njihovom završnom izvješću vrlo jasno ukazuju na to; u šest tjedana, koliko se ovaj test provođenja Kodeksa postupanja kojim su se Facebook, Twitter i Youtube obavezali u roku od 24 sata reagirati na svaku prijavu govora mržnje, iz CMS-a su tim društvenim mrežama prijavili ukupno 124 slučaja. Od toga se na Facebook odnosilo njih 60, a u 38 slučajeva je sporni sadržaj maknut s te društvene mreže u propisanom roku. Taman da se svaki od tih slučajeva i odnosio na Haag i Praljka, teško da bi se zbog nekoliko desetaka brisanja digla tolika uzbuna u medijima i konzervativnim krugovima.
– Prijavljivali smo samo situacije koje su poziv na nasilje i mržnju, dakle stvari koja su kaznena djela u Hrvatskoj – kažu nam u CMS-u. Ako bi neke stvari bile u sivoj zoni, odnosno ne bi bilo jasno potpadaju li pod udar domaćeg zakonodavstva ili ne, konzultirali bi se s odvjetničkim timom i tek onda donijeli konačnu odluku.
– Recimo, »Za dom spremni« i ustaška ikonografija su granični slučajevi. Prijavljivali smo ih, ali reakcija na njih nije bila jednoobrazna; ustaške pjesme bi skidali, a ZDS nekad bi, nekad ne – kažu u CMS-u. Neke od prijava na koje, primjerice Facebook nije reagirao su doista teško objašnjive, tako je na mreži ostao, između ostalog, prijavljeni status »Ubi pedera«, »Umrite židovi«, »Dođite na paprikaš od srpskog mesa i krvi«…
Drugi test
Uz svaku prijavu su društvenim mrežama dostavili link, screenshot i radi li se o povredi direktive EU ili nacionalnog zakonodavstva. Problem je što je teško objasniti lokalni kontekst određene mrziteljske poruke – kod prijave Facebooku ili Twitteru ta mogućnost ni ne postoji, dok Youtube omogućuje da se lokalni kontekst prijave objasni u 500 znakova.
Najgore iskustvo u CMS-u imaju s Twitterom – od 45 prijavljenih sadržaja uklonjena su samo – dva.
Centru za mirovne studije ovo je drugi test provođenja Kodeksa za Bruxelles, za što ih je Komisiji preporučio Ured za ljudska prava RH. Prvi se provodio u šest tjedana između lanjskog ožujka i svibnja, a drugi krajem godine. Postotci skidanja sadržaja u Hrvatskoj su zabrinjavajući – uvjerljivo najniži u EU. Dok je prosjek na razini Unije 70 posto, u Hrvatskoj se u okviru posljednjeg testa pokazalo da je obrisano tek 37 posto prijavljenog sadržaja.
U CMS-u nisu sigurni da je rješenje za problem govora mržnje na internetu donošenje restriktivnog zakona po uzoru na njemački, koji predviđa goleme kazne društvenim mrežama za izostanak pravovremene reakcije na uočeni sporni sadržaj (kazne mogu biti do 50 milijuna eura).
– Mi i danas imamo zakone i rješenja koja samo treba primjenjivati. Možemo upotrijebiti i tzv. soft power – dakle putem građanskog odgoja utjecati na razvoj pluralističkog društva, ali taj soft power Hrvatska – odbija koristiti – kaže naša sugovornica. Iz svog iskustva kaže kako postoje i grupe koje namjerno proizvode sadržaj koji je poziv na nasilje i mržnju i kako je to sasvim sigurno posao za nadležna kaznena tijela. No, u budućnosti će sigurno biti još više posla i za same društvene mreže.
– One će se morati promijeniti i shvatiti da su na neki način postale i – odgojne – zaključuje naša sugovornica iz CMS-a.
