'Tko je kriv?'

FIJASKO STOLJEĆA Plenković je prvi put izrekao nešto što bi Krstičevića moglo prilično uznemiriti

Tihomir Ponoš

Foto Patrik Maček / Luka Stanzl / PIXSELL

Foto Patrik Maček / Luka Stanzl / PIXSELL

Neodređenim odgovorom premijer Andrej Plenković ostavio je otvorene sve mogućnosti, a rečenica »vidjet ćemo tko je kriv« mogla bi neke uznemiriti – možda upravo potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića. Premijer je dodao i da očekuje očitovanje Izraela



ZAGREB Ugovor o nabavci borbenih zrakoplova nije potpisan, nema štete za proračun, Vlada je donijela isključivo odluku o odabiru, a kako ju je donijela, tako je može i poništiti. To su smirujući tonovi predsjednika Vlade Andreja Plenkovića o temi nabavke nadzvučnih borbenih zrakoplova F-16 Barak od Izraela, a ta se tema predstavljala kao najvažnija vojna nabavka poslije završetka rata i sada, kada je jasno da je ta nabavka praktično propala jer SAD ne daje Izraelu dopuštenje za prodaju zrakoplova, postaje priča o velikom neuspjehu. Premijer je kazao i da »nije ništa u pitanju, teze o upitnosti ratnog zrakoplovstva su teze za malu djecu. Što bi bilo da nismo donijeli odluku, da smo odlučili da će nas štititi NATO, ne bi nitko rekao ništa«.


S druge strane tih smirujućih tonova, premijer je novinarima u nedjelju, nakon tradicionalnog božićnog primanja Srpskog narodnog vijeća, ponudio i rečenicu koja bi neke, možda potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića, mogla uznemiriti. Kazao je da »situacija nije dobra«, a na izravno novinarsko pitanje »tko je kriv za ovu situaciju«, kazao je »vidjet ćemo tko je kriv« i tim neodređenim odgovorom ostavio otvorene sve mogućnosti


Pisana izvješća


Ministar obrane Krstičević je u četvrtak nakon sjednice Vlade rekao da ne smatra da je niti jednim postupkom, ni on ni stručni tim, napravio nešto protiv interesa Republike Hrvatske, ali je i spreman otići bilo kada ako bi njegov odlazak Hrvatskoj pomogao u procesu kupnje višenamjenskog borbenog zrakoplova. Čini se da je Krstičević, barem verbalno, spreman na to da u dogledno vrijeme više ne bude ministar obrane.




Premijer je u nedjelju kazao i da je proces kupnje borbenih zrakoplova od Izraela provjeren te da je Hrvatska imala stručni tim koji je analizirao sve ponude i na temelju procjene stručnog tima je izraelska ponuda ocijenjena kao najbolja i najkompletnija.


– Sada su s američke strane artikulirane rezerve koje na ovaj način ranije nisu bile artikulirane – kazao je Plenković i dodao da očekuje očitovanje Izraela. Kazao je i da je u siječnju 2018. godine poslao na dodatno očitovanje izaslanstva u Izrael i Sjedinjene Američke Države, a ta su se izaslanstva vratila s pisanim izvješćima da je »to sve u redu«.


Ta izaslanstva u siječnju prošle godine poslana su nakon što se doznalo da bi prodaju zrakoplova mogla blokirati američka tvrtka Lockhed Martin, proizvođač zrakoplova F-16, i to zbog toga što je zrakoplove koje je SAD donirao Izraelu on promijenio ugradnjom svoje vlastite opreme i upravo te zrakoplove namjerava prodati Hrvatskoj. Lockheed Martin je ustvrdio da za takve zrakoplove ne može osigurati rezervne dijelove, a američka je strana ustvrdila da Izrael Hrvatskoj zrakoplove može prodati , ali onakve kakve je od SAD-a i dobio, dakle bez dodatno ugrađene opreme i poboljšanja. Posljednjih dana postalo je potpuno jasno da je upravo to pozicija na kojoj Sjedinjene Države inzistiraju, a hrvatska je Vlada više puta kazala da je zanimaju samo zrakoplovi kakve je Izrael ponudio na natječaju, dakle nikakva »osnovna verzija« ne dolazi u obzir, nego samo dorađena izraelska verzija.


Hrvatski debakl 


Za Antu Kotromanovića, ministra obrane u Vladi Zorana Milanovića, slučaj nabavke borbenih zrakoplova je »više naš nego izraelski debakl«. Izrael pokušava doniranu mu opremu prodati dalje, a prije više od godinu dana ljudi iz američkog veleposlanstva u Zagrebu obišli su više adresa u Zagrebu i upozorili na probleme, tvrdi Kotromanović za kojega je glavno pitanje »zašto MORH uporno glavu drži u pijesku«. Jasno je da je Izrael od SAD-a dobio dozvolu da se može javiti na natječaj, više od toga ne.


Kotromanović ne zna i ne želi procjenjivati što će nakon neuspjeha ovog posla učiniti Vlada. Ona može organizirati i provesti novi natječaj ili može posao direktno ugovarati s nekim drugim ponuđačem. Ta varijanta direktnog ugovaranja ne čini se izvjesna. Naime, osim izraelske, na natječaj su stigle još tri ponude. Švedska je poslala ponudu za prodaju eskadrile novih zrakoplova tipa JAS 39 Gripen vrijednu 8,5 milijardi kuna. Ta je ponuda ušla u završno razmatranje, zajedno s izraelskom, ali je ocijenjena kao preskupa za Hrvatsku u ovom trenutku. Ponudu su poslale i Sjedinjene Države. One su ponudile nove F-16 blok 70, a sredinom prosinca Slovačka je ugovorila kupnju 14 takvih zrakoplova po cijeni od 1,58 milijarde dolara, što znači da su ti zrakoplovi za Hrvatsku preskupi. Južna Koreja ponudila je 16 zrakoplova FA-50 za 750 milijuna dolara, ali ti avioni svojim taktičko-tehničkim karakteristima nisu odgovarali onome što Hrvatska želi nabaviti.


Za Kotromanovića bi osnova svega morao biti transparentan postupak nabave. Prvo je nužno osigurati sredstva, kazati koliko novaca se ima na raspolaganju, koliko se godišnje u proračunu može izdvojiti za kupnju višenamjenskih borbenih zrakoplova, pa onda vidjeti tko se u to može uklopiti. U hrvatskom slučaju radilo se obrnuto, kazao je Kotromanović. Na pitanje bi li Krstičević trebao podnijeti ostavku, kazao je da u Vladi premijer i ministar trebaju odlučiti što je najbolje za njih, a odluka je »isključivo u rukama predsjednika Vlade«.


Neugodan slučaj 


Vrijeme za odluku o nabavci zrakoplova koji će zamijeniti MiG-21 u Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu još ima, ali izgubljena je jedna godina, tvrdi bivši ministar obrane. Naime, u vrijeme njegovog ministarskog mandata migovima su produženi resursi. U to doba nije bilo novca za kupnju novih zrakoplova te je produženje resursa, odnosno još jedan remont, bio logičan odabir. To ne znači da se u vrijeme Milanovićeve vlade nije razmišljalo o nabavci novih zrakoplova. Rađene su dugoročne projekcije proračuna, uz pretpostavku ekonomskog rasta, i razmišljalo se o tome da se eskadrila nabavi, ali ne odjednom nego u fazama, pa bi se nabavka jedne eskadrile rastegla na desetak godina, čime bi se HRZ postupno modernizirao, a taj trošak bi se razvukao na više godina nego u slučaju da se cijela eskadrila kupuje odjednom.


Za politički vrh je slučaj s kupnjom izraelskih zrakoplova veoma neugodan. Odluka je donesena u ožujku na Vijeću za obranu i to, kako je nakon sjednice kazala predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, jednoglasno. Vijeće za obranu čine predsjednica Republike, predsjednik Sabora, predsjednik Vlade, potpredsjednik Vlade i ministar obrane, potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova, ministar financija, načelnik Glavnog stožera oružanih snaga, predsjednik saborskog Odbora za obranu i savjetnik predsjednice Republike zadužen za poslove obrane. Nakon sjednice Vijeća za obranu Plenković je kazao da je riječ o zahtjevnoj odluci »koju su brojne vlade i političke garniture do sada odgađale. Na prošlogodišnjoj sjednici Vijeća za obranu donijeli smo odluku da krenemo u ovaj proces. On je napravljen prema pravilima struke i sukladno hrvatskim zakonima. Sada slijedi njena realizacija, a vodimo računa da smo za to planirali sredstva u državnom proračunu«.


Povijesna odluka 


Ministar Krstičević tih dana je govorio o velikoj i povijesnoj odluci o zadržavanju sposobnosti nadzora zračnog prostora i zadržavanju tradicije borbenog zrakoplovstva. Definirao je i četiri ključna parametra za odabir i to su: strateško partnerstvo, sposobnost aviona, financijski dio i investicije. Dakle, jedan od ključnih parametara je i strateško partnerstvo Hrvatske s Izraelom.


U javnosti je sve predstavljeno kao gotov posao. Istina, znalo se da ugovor između dviju država nije sklopljen i da se na njemu radi. Za vrijeme službenog posjeta predsjednika Izraela Reuvena Rivlina u srpnju prošle godine Hrvatskoj Grabar-Kitarović je izrazila nadu da će ugovor biti sklopljen najesen.


Prije jeseni su izraelski F-16 Barak gostovali u Hrvatskoj i to na proslavi obljetnice Oluje. Njihovo gostovanje i prelet nad Kninom predstavljeno je kao veliko iznenađenje i svojevrstan poseban poklon prošlogodišnjoj obljetnici Oluje. Izraelski zrakoplovi sletjeli su na Pleso 2. kolovoza i to je predstavljeno kao važan ne samo vojni, nego i politički događaj. Izraelske zrakoplove na Pleso su otišli pogledati ne samo zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, nego i ministar obrane i predsjednik Vlade koji je kazao da će prelet tih aviona u Kninu biti poruka partnerstva i suradnje, a hrvatska će javnost vidjeti ono što će krasiti hrvatsko ratno zrakoplovstvo nakon 2020. godine. Ministar obrane Krstičević višekratno je govorio kako će prvi avioni F-16 Barak nabavljeni od Izraela biti isporučeni Hrvatskoj 2020. i kako će sudjelovati u obilježavanju 25. obljetnice Oluje. Sve to javnosti je predstavljano kao izvjesno. A onda je američka strana zaključila i poručila da Izrael Hrvatskoj može prodati samo ono što je prije tridesetak godina Amerika dala njemu, ništa više.