Ministar zdravstva Milan Kujundžić na simpoziju Mediji i zdravlje u Grožnjanu / Snimila Barbara ČALUŠIĆ
Ministar zdravstva Milan Kujudžić potvrdio je da bi novi zakon mogao dodatno povećati participiranje osiguranika i definirati opseg usluga na koje pacijenti imaju pravo kroz katalog zdravstvenih usluga
GROŽNJAN Novi Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju koji bi prema sadašnjim planovima trebao biti usvojen do konca godine, mogao bi dodatno povećati participiranje osiguranika i definirati opseg usluga na koje pacijenti imaju pravo kroz, po novome, katalog zdravstvenih usluga.
Potvrdio je to jučer novinarima na simpoziju Mediji i zdravlje ministar zdravstva Milan Kujundžić, dodajući kako je svjestan da će i Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju donijeti brojne polemike, jednako i aktualne izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
– Maksimalan iznos partipacije osiguranika bez dopunskog zdravstvenog osiguranja sada iznosi 2.000 kuna i razmišlja se o povećanju. Na nekog ste potrošili 75 tisuća ili 190 tisuća kuna, a on će ako nema dopunsko osiguranje platiti samo dvije tisuće kuna. U radnoj verziji zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju to je samo jedan od oblika koji je u razmatranju – potvrdio je Kujundžić koji smatra da bi osjetno trebali poskupjeti cigarete i alkohol, u prvom redu kao preventivna mjera.
Zajednički interesi
Najavio je podizanje razine kontrolinga u zdravstvenim ustanovama kroz sustav gdje će se točno znati tko koliko radi, što radi, koliko se troši i kakvi su ishodi liječenja. Oni koji puno rade i ostvaruju dobre rezultate, trebali bi biti i dodatno plaćeni.
– Ono što izaziva prijepor kod jednog broja liječnika i onih koji ih podržavaju, kod novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti najmanje je sporno. Svi su se kod pregovora oko zakona vodili za osobnim interesima, a mi se vodimo zajedničkim interesima. Liječnici su očekivali da će za nula kuna postati vlasnici ordinacija u primarnoj, i isto tako za nula kuna prodavati ordinacije i sami odlučivati tko će ih naslijediti, rekao je Kujundžić, objašnjavajući zašto bi prema novom Zakonu do četvrtine ordinacija u PZZ-u trebalo ostati u okvirima domova zdravlja gdje bi, kako je obećao, liječnici trebali dobivati plaće prema rezultatima svoga rada.
Također, s novim zakonom liječnici koncesionari neće moći izbjegavati dežurstva jer će, ako ne budu dežurali, izgubiti ugovor s HZZO-om.
– Zdravstvena mreža predviđa 2.450 ordinacija obiteljske medicine, a sada ih je 2.350, što znači da nam ih nedostaje tek oko tri posto. Puno veći problem muči pedijatriju u PZZ-u u kojoj već tridesetak godina djecu liječe stručnjaci koji za to područje imaju veće znanje od liječnika opće prakse. Njih bismo trebali imati oko 330, a imamo ih 280 te to doista predstavlja realnu ugrozu sustava – upozorio je Kujundžić.
Konačni udarac
Predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo, MOST-ova Ines Strenja Linić koja je javno podržala prosvjede primaraca, Kujundžića je jučer u Grožnjanu upozorila da je obmanuo primarce ostavljajući ih u pripremama novog zakona u uvjerenju da će svi imati pravo na vlastitu ordinaciju.
– U zadnjoj minuti utakmice, pod političkim pritiskom ministar je promijenio prijedlog zakona kakav je bio u e-savjetovanju. Prvenstveno mislim da je to politički pritisak župana i Milana Bandića čija ruka očito toliko vrijedi u Saboru da se ovaj put moralo popustiti i pred pravima liječnika. Umjetno stvaramo domove zdravlja koji pozitivno posluju upravo na račun liječnika koji su potplaćeni. Katastrofalna je činjenica da je Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije u županijsku kasu vratio 3,4 milijuna kuna od decentraliziranih sredstava koje nisu utrošli. Mogli su uređivati ambulante u Sinju i Vrgorcu, po dalmatinskim otocima, platiti specijaliste, no oni su taj novac vratili u proračun. Ovo je konačni udarac primarnoj zdravstvenoj zaštiti, pogotovo liječnicima specijalistima koji rade u okvirima domova zdravlja s plaćom od 7.500 kuna koliko ima i bolnički specijalizant. Ovaj Zakon nije riješio ni problem bolničkih specijalista, ni prekovremenog rada, a ukinuo je pripravnički staž i time propustio novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti učiniti modernim zdravstvenim zakonom, poručila je Strenja Linić koja smatra da ovakav Zakon nije trebalo ni donositi.