Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 9° 6
Sutra: 9° 9° 6
6. prosinca 2019.
Curi novac

DRŽAVA SE S LAKOĆOM ODRIČE NOVCA Vlada otpisala 4,56 milijardi kuna dužnicima proračuna

Foto S. Drechsler
Foto S. Drechsler
Autor:
Objavljeno: 23. ožujak 2019. u 18:16 2019-03-23T18:16:09+01:00

Nitko se nije pretjerano potrudio preračunati koliko se naknada za novorođenčad moglo isplatiti sa 4,56 milijardi kuna. Najviše je, 1,48 milijardi kuna, državu koštao otpis potraživanja Centru za restrukturiranje i prodaju (CERP) koji je pravni sljednik nekadašnjeg Fonda za privatizaciju

ZAGREB Svakome tko se i površno zanima za stanje u Uljaniku dosad je poznato da će država, ako ta kompanija ode u stečaj, platiti 557,5 milijuna eura, odnosno da će na teret državnog proračuna pasti 4,2 milijarde kuna kredita za koje je dala jamstva. Opravdan je onda i strah da bi restrukturiranje Uljanika, koje bi koštalo i do 467 milijuna eura više od stečaja, bilo neodgovorno rasipanje novca poreznih obveznika s obzirom na to da je oporavak brodogradnje, i uz veliku pomoć države, prilično neizvjestan. Dok Vlada ističe da su odluke o jamstvima donosili njezini prethodnici, pa se sada samo plaćaju posljedice tih loših odluka, javnost se zabavlja izračunom koliko se vojnih aviona moglo kupiti ili porodiljnih naknada isplatiti za novac koji je potrošen u Uljaniku.

Istovremeno je u desetak odluka od početka svog mandata Vlada otpisala dužnicima iznos koji je veći od ukupnog iznosa jamstva u Uljaniku, odnosno otpisano je 4,56 milijardi kuna. I nitko se nije pretjerano potrudio preračunati koliko se aviona moglo kupiti tim novcem niti koliko se naknada za novorođenčad moglo isplatiti. Kao i u Uljaniku država je taj i novac vjerojatno izgubila u trenutku kad ga je i dala, pa je sadašnja Vlada samo mogla konstatirati da ga nikada neće naplatiti, odnosno da prizna da ga je izgubila. Razlika je jedino u tome što je novac u Uljaniku došao na naplatu s odgodom i odjednom i što se o otpisu tih 4,56 milijardi kuna nije toliko dugo raspravljalo. Čak ni u kontekstu pogrešnih odluka prethodnih vlada, iako su i taj novac jednako, kao i onaj za plaćanje jamstva u brodogradnji, zaradili porezni obveznici. Ako se tome dodaju jamstva koja je Vlada plaćala za ostale tvrtke od početka svog mandata, uglavnom za tvrtke iz sustava nekadašnjih Hrvatskih željeznica, iznos se penje na pet milijardi kuna.

Otpis blokiranima

Najviše je, 1,48 milijardi kuna, koštao otpis potraživanja Centru za restrukturiranje i prodaju (CERP) koji je pravni sljednik nekadašnjeg Fonda za privatizaciju. Uglavnom je riječ o troškovima nastalim sanacijom Hrvatske poštanske banke (665,4 milijuna kuna) te podmirivanju duga Hrvatskih željeznica i HEP-a prema Ini iz 2001. godine (648,7 milijuna kuna). Porezni obveznici dali su taj novac u razdoblju od 2001. do 2005. godine, a u ožujku prošle godine Vlada je samo konstatirala da ga nikada neće naplatiti i otpisala je taj dug. Uz to je lani odlučila i da će blokiranim građanima otpisati 1,3 milijarde kuna poreza i ostalih javnih davanja i to bez ikakvih socijalnih kriterija.

Dvije milijarde kuna jamstva

Iznos od 31,5 milijardi kuna uloženih u sanaciju brodogradnje spominje se kao svojevrstan rekord posljednjih mjeseci, kao da se više nitko ne sjeća koliko je koštala sanacija banaka. Taj je trošak, prema procjeni Hrvatske udruge banaka, veći od 36 milijardi kuna. Uz to nitko ne govori o tome da je od 2013. godine do kraja prošle država na ime jamstava, i to bez Uljanika, platila preko dvije milijarde kuna jamstva. Najveći dio otišao je u sektor prometa, odnosno ta željezničke tvrtke i Croatia Airlines, i to više od milijardu i pol kuna.

Prošla Vlada je jednom odlukom stvorila uvjete za otpis 700 milijuna kuna kredita koje je država dala tvrtkama preko Fonda za zapošljavanje i braniteljima. Odluku su također donijele prethodne Vlade ali nije bilo rasprave o tome koliko je to porodiljnih naknada. Oko 600 milijuna kuna država je prošle godine odlučila potrošiti u još jedno spašavanje Petrokemije. Tu nije riječ o otpisu duga, nego je preuzela 450 kuna duga te tvrtke na teret proračuna, što je bio uvjet novih vlasnika Petrokemije, Ine i PPD-a, i 150 milijuna kuna ulaganje državnih tvrtki i fonda. Tako se trošak spašavanja Petrokemije u dva desetljeća popeo na dvije i pol milijarde kuna. Jednom je odlukom Vlada u prošloj godini otpisala i 133 milijuna duga prema proračunu ljudima koji stanuju u državnim stanovima i to čak i onima koji su tamo bez ugovora o najmu.

Država – jamac

Našli su se na dnevnom redu Vlade i otpisi kredita Robnim rezervama u iznosu od 213,217 milijuna kuna za interventni otkup pšenice jer se njezinom prodajom nije zaradio ni približan iznos da se ti krediti pokriju, a postalo je jasno da na drugi način kredit koji su ionako već otplatili porezni obveznici neće biti plaćen, pa ga više nema smisla voditi ni kao dug Robnih rezervi, ni kao potraživanje Ministarstva financija.

Ima među Vladinim odlukama otpisa vrijednih nekoliko milijuna za kamate ili preostalu glavnicu za kredite iz različitih programa, ali i primjerice 34 milijuna kuna duga grada Imotskog koji je nastao tako što je za kredit za koji je država bila jamac na kraju država i platila. Kredit su porezni obveznici davno otplatili i sada je Vlada samo konstatirala da im Imotski dug nikada neće vratiti.

Nisu ovi slučajevi otpisa duga od ukupno 4,56 milijardi kuna nikakav argument za to da bi Vlada sada u Uljanik trebala uložiti dodatni novca, nego tek dokaz da novac poreznih obveznika, svakodnevno curi kroz prste, samo su pojedinačni iznosi manji od ukupnih jamstava u Uljaniku pa o njima nitko ne raspravlja. Podloga je to za još loših odluka i za još otpisa u budućnosti.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.