S konferencije Addiko banke poručeno da bi prva povoljna vijest mogla doći u subotu iz kreditne agencije Standard & Poor's / arhiva NL
Stojić je prognozirao da će Hrvatska i u idućoj godini nastaviti razmjerno snažan gospodarski rast od oko 3 posto. Procjenu da će agencije popraviti kreditni rejtnig Hrvatske Stojić je donio na temelju kamata na zaduživanje Hrvatske koje su pale na rekordno nisku razinu u povijesti
Već potkraj ovog tjedna, a najkasnije za pola godine, svjetske agencije napokon će popraviti kreditni rejting Hrvatske, koji je sustavno padao od početka krize, procijenio je jučer glavni ekonomist Addiko banke Hrvoje Stojić, prognozirajući da će Hrvatska i u idućoj godini nastaviti razmjerno snažan gospodarski rast od oko 3 posto.
– Već sada se financijska tržišta klade da će doći do poboljšanja kreditnog rejtinga Hrvatske za jedan do dva stupnja – rekao je Stojić na konferenciji Addiko banke o makroekonomskim izgledima za ovu i iduću godinu. Napomenuo je kako se to vidi po kamatama na zaduživanje Hrvatske, koje su pale na rekordno nisku razinu u povijesti. Prva povoljna vijest, prema Stojiću, mogla bi u subotu doći iz kreditne agencije Standard & Poor’s, a kreditni status Hrvatske mogle bi sljedećih mjeseci poboljšati i ostale agencije.
Njemački ekonomist je upozorio da eurozoni i svijetu, unatoč gospodarskom oporavku, prijeti nova kriza. Najveći rizik je mogući financijski šok u Kini, gdje su poduzeća prezadužena. Moguća je globalna recesija »Made in China«, koja će se lančano prenijeti i u Europu. Veliki je rizik i stanje u Italiji, u kojoj će početkom iduće godine biti izbori, a većina političke elite traži da Italija »mekano« odbaci euro i da postupno vrati liru.
Poziv u eurozonu
Ključni razlog za poboljšanje rejtinga Hrvatske, prema Stojiću, jest dobar oporavak hrvatskoga gospodarstva, zbog čega je i država smanjila proračunski deficit na vrlo nisku razinu, zahvaljujući i rekordnoj turističkoj sezoni.
Analitičari upozoravaju da se kreditni status Hrvatske već nekoliko godina nalazi »u smeću« i da joj je potrebno penjanje za dva stupnja kako bi vratila povoljni »investicijski status«. Kreditne agencije rade za potrebe vjerovnika. Kad nekoj državi poboljšavaju rejting, država postaje sve manje rizičan dužnik, što je poruka kreditorima da joj mogu dodatno smanjivati kamate na dugove.
– Sada je pravi trenutak za donošenje političke odluke o ulasku Hrvatske u eurozonu jer bi za sedam godina mogla ispuniti uvjete za prihvaćanje eura – rekao je u tom povodu Stojić. Naime, izračunao je, ako se nastavi gospodarski rast po stopi od 3 posto, javni dug će se smanjivati po stopi od 2,5 posto godišnje, što znači da će Hrvatska za sedam godina spustiti javni dug na 60 posto BDP-a, čime će ispuniti jedan od mastriških uvjeta za euro. Naravno, dodao je, potreban je i nastavak reformi.
Međutim, sa Stojićem se nije složio Thomas Mayer, bivši glavni ekonomist Deutsche Bank, najveće financijske institucije u Europi, koji je bio gost na konferenciji. Mayer je Hrvatskoj preporučio da zasad ne ulazi u eurozonu jer je s javnim dugom od 85 posto BDP-a prezadužena. Kad izbije nova kriza u svijetu – a ona prijeti s više strana – Hrvatska će izgubiti suverenost, upozorio je Mayer, misleći na slučaj Grčke i ostalih prezaduženih zemalja.
– Ja bih se ustručavao od ulaska u eurozonu i pažljivo bih promislio o tome, dok god se javni dug Hrvatske ne smanji ispod 60 posto BDP-a – kaže Mayer. Ako imaš previsok dug, kreditori ti u doba krize neće više davati novac. Država će se morati obratiti za pomoć Europskom mehanizmu za stabilnost. Oni će reći: Mi vam možemo pomoći, ali morate nam zauzvrat dati svoju suverenost. Sada ćemo mi odlučivati koliko ćete vi trošiti, kolike će biti vaše mirovine i slično.
Informirani pesimist
Žele li Hrvati zaista ući u takav rizik, da se njima vlada iz inozemstva, pitao je njemački ekonomist. Mayer, koji je na jučerašnjoj konferenciji predstavljen kao »dobro informirani pesimist«, nije s optimizmom govorio ni o budućnosti eura i Europske monetarne unije.
S druge strane, premijer Andrej Plenković je prošlog tjedna u Saboru potvrdio da Vlada ubrzava pripreme za učlanjivanje zemlje u eurozonu. Vlada o tom vrućem pitanju nije pokrenula, niti provela nikakvu javnu i stručnu raspravu.
