Već sama najava treće ture subvencioniranja stambenih kredita usporila je nekretninsko tržište. Veća će potraga krenuti na ljeto, odnosno u rujnu, a tad i prodavatelji kreću u nerealno podizanje cijena, što je u konačnici veći trošak i za državu koja plaća pola rate kredita, ističe Boro Vujović
ZAGREB Cijene novih stanova u drugoj su polovici prošle godine nastavile rasti te je zabilježen cjenovni »boom« od gotovo 8,5 posto u odnosu na drugo polugodište 2017., objavio je Državni zavod za statistiku. To je nešto manji rast cijena od prethodnog, jer su u drugom polugodištu 2017. novi stanovi poskupjeli za gotovo 12 posto u odnosu na drugu polovicu 2016. godine. Ima li to, osim s drugim kretanjima na tržištu, veze i sa državnim subvencijama na stambene kredite, službeno nije poznato, no činjenica je da je Zakon o subvencioniranju stambenih kredita donesen u srpnju 2017. godine, nakon čega su krenule i prve subvencije, koje su tada ugovarane na rok od četiri godine, i svima u iznosu polovice mjesečne rate kredita. U drugoj polovici 2017. cijene novih stanova u Zagrebu porasle su za čak 25 posto, dok su, primjerice, u drugom polugodištu 2016. godine bile čak 13 posto manje nego u istom razdoblju 2015.
Usporeno tržište
Državni zavod za statistiku jučer je pak objavio da su u drugoj polovici 2018. cijene novih stanova porasle za 8,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2017. godine, na 11.986 kuna, pri čemu je »kvadrat« u Zagrebu poskupio na 12.964 kune, odnosno za 4,6 posto, a u ostalim dijelovima Hrvatske za 10,4 posto, na 10.863 kune.
Ove se godine u demografsku stambenu politiku uvodi još jedna novost, koja nabolje pomiče, čini se, svjetonazorske granice – naime, regularna će petogodišnja subvencija biti produžena za još godinu dana za svako već postojeće maloljetno dijete u kućanstvu koje se odlučilo na kupnju nekretnine, bez obzira na srodstvo unutar kućanstva. To znači da će dodatnih godinu dana subvencije moći dobiti i, primjerice, nositelj kredita koji živi nevjenčano sa ženom i njenim djetetom iz prijašnjeg braka ili veze, kao i, primjerice, građani koji žive u istospolnoj vezi, a s njima je u kućanstvu i maloljetno dijete odnosno djeca. Ili, primjerice, teta koja živi sa svojim nećakom te slično.
U rujnu kreće nova, treća dosad tura subvencioniranja stambenih kredita, uz koje se dosad skućilo oko 5.300 obitelji, najavljeno je iz Ministarstva graditeljstva. Dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK Boro Vujović ističe kako je ta najava već usporila nekretninsko tržište. Kupci će se, pojašnjava, radije strpiti još koji mjesec te stan za kupnju početi tražiti na ljeto, kako bi do isplate došlo taman u vrijeme podjele izdašnih subvencija. Država, podsjetimo, onima koji zadovolje postavljene kriterije isplaćuje sad subvenciju u trajanju od pet godina, u iznosu od 30 do 51 posto mjesečne rate kredita, ovisno o stupnju razvijenosti područja na kojem se nekretnina nalazi.
»Već sad imamo situaciju da ljudi potpisuju ugovore s isplatom u prosincu, apsolutno se vidi usporavanje potražnje na tržištu. Oni koji žele kupiti stan, sad potragu za stanom stopiraju ili u nju još niti ne kreću, budući da se boje da ih prodavatelj s isplatom neće čekati do jeseni, zime. Veća će potraga krenuti na ljeto, odnosno u rujnu«, najavljuje Vujović. Tad i prodavatelji kreću, kaže, u nerealno podizanje cijena, što je u konačnici veći trošak i za državu koja plaća pola rate kredita. »Najveći je problem ovih subvencija što se dijele u kratkome roku pa kupac koji želi subvenciju, mora platiti stan onoliko koliko prodavatelj u tom trenutku za njega traži. Onda će i susjed koji prodaje svoj stan, naravno, postaviti istu tu cijenu i tako dalje«, kaže Vujović.
Kućanstvo umjesto obitelji
Kako se neslužbeno može čuti u Ministarstvu, izmjenama zakona nisu nikog željeli diskriminirati, zbog čega je u javnu raspravu do 2. travnja pušten prijedlog izmjena Zakona o subvencioniranju stambenih kredita u kojem se pojam obitelji zamjenjuje pojmom »kućanstvo«, što znači da će produljenje subvencioniranog kredita za još godinu dana moći dobiti ne samo roditelji s biološkim ili posvojenim maloljetnim djetetom, odnosno djecom, već i bilo koja druga zajednica u kućanstvu s djetetom ili djecom, koja zajedno živi i podmiruje troškove života, bez obzira na srodstvo. Ostaje pak i ranije zakonsko produljenje od dodatne dvije godine za svako novorođeno odnosno posvojeno dijete tijekom trajanja subvencije. To znači da će kućanstvo s, primjerice, dvoje već postojeće djece u startu, kad kupi stan po ovom programu, dobiti produljenje s pet na sedam godina subvencije, plus još dvije godine za svako dijete koje se rodi odnosno bude posvojeno tijekom trajanja subvencije. Ukupno je, dakle, riječ o devet godina subvencije ako kućanstvo već ima dvoje, i dobije još jedno dijete dok traje subvencija. Prosječna dob korisnika ove mjere je 33 godine, a prosječna mjesečna rata uz subvenciju 386 eura, odnosno 2.900 kuna.
