Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
23. listopada 2019.
Linija manjeg otpora

'Bolje NKV konobar nego nikakav': Zašto Ministarstvo turizma ne želi uvesti red u ugostiteljskim objektima

'Bolje NKV konobar nego nikakav': Zašto Ministarstvo turizma ne želi uvesti red u ugostiteljskim objektima
'Bolje NKV konobar nego nikakav': Zašto Ministarstvo turizma ne želi uvesti red u ugostiteljskim objektima
Autor:
Objavljeno: 19. rujan 2018. u 22:29 2018-09-19T22:29:00+02:00

Nije u redu da u elitnim restoranima i hotelima radi nekvalificirani konobar, jer to se vidi. Ovakav stav »bolje nekvalificiran nego nikakav« degradacija je i škole i tog zanimanja. Već je grozno, a pitanje je koliko će se ugostiteljskih objekata iduće godine zatvoriti – upozoravaju ravnatelji ugostiteljskih škola

Ministarstvo turizma već tri godine ne želi uvesti red u ugostiteljska zanimanja, a prema najavama ni u budućnosti ga neće biti. Naime, iako je Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti među obveze ugostitelja još prije tri godine uvrstio članak prema kojem ugostitelji moraju ispunjavati uvjete odgovarajućeg stupnja i vrste obrazovanja, stručne osposobljenosti ili majstorskog ispita, potrebnih za obavljanje ugostiteljske djelatnosti ovisno o vrstama ugostiteljskih objekata, odnosno moraju imati zaposlenu osobu koja ispunjava te uvjete, odgovarajući pravilnik koji bi omogućio primjenu te odredbe Ministarstvo turizma nikad nije donijelo. Zakon je predvidio da bi od njegovog donošenja u roku od godinu dana ministar trebao pravilnikom propisati stupanj i vrstu obrazovanja, stručne osposobljenosti ili majstorskog ispita potrebnih za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, a dvije godine nakon isteka tog roka iz Ministarstva turizma poručuju da se to nije i neće dogoditi.

Neće se dogoditi, pojašnjavaju, jer takav bi pravilnik u situaciji kada je ugostiteljski kadar na tržištu rada, pogotovo konobarski, u debelom deficitu značio da bi ionako podkapacitirani ugostitelji ostali bez i ovo malo nekvalificirane radne snage. Ministarstvo donošenje pravilnika smatra dvosjeklim mačem, jer u slučaju da se konobarskim poslom mogu baviti samo profesionalni konobari u Hrvatskoj taj posao više ne bi mogli obavljati studenti i svi oni koji u jeku turističke sezone popunjavaju ugostiteljske »rupe«. Ni nakon Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti čije je donošenje u tijeku, poručuju iz Ministarstva, pravilnik se neće donijeti.

Prazne školske klupe

Međutim, prema stavu resornog ministarstva da je bolje imati nekvalificiranog nego nikakvog konobara u srednjim školama koje obrazuju budući ugostiteljski kadar nisu blagonakloni, jer svi se ravnatelji slažu da bi se donošenjem pravilnika, pogotovo kada su u pitanju konobari, napokon popunile školske klupe. Za prazne klupe ravnatelji dijelom krive upravo nepostojanje pravilnika, jer trenutna situacija omogućuje svakome da se bavi konobarskim poslom pa je među osmašima motivacija za odabir tog zanimanja gotovo na razini nule. U Primorsko-goranskoj županiji čak pet škola provodi program obrazovanja konobara, a ove školske godine taj je program odabralo svega 33 osmaša.
Odluku Ministarstva da izradi pravilnika ne pristupi te da time i dalje dopušta da se konobarenjem bavi svatko, Đurđica Cvitkušić, ravnateljica Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir Krk ocjenjuje kao degradaciju škola.

Roth: Učenicima treba osigurati stipendije

– Prije tri godine u prvom razredu imali smo 26 učenika i od tada broj pada. Pitanje je što će biti iduće godine. Morat ćemo uvesti neke promjene, a razmišljamo i o četverogodišnjem programu po uzoru na Srbiju koja je uvela program tehničar posluživanja. Međutim, možda bi bilo rezultata i kada bi se naši gospodarstvenici više potrudili i osigurali učenicima stipendije, platili sanitarne knjižice i uniforme, jer skupo je obrazovati se za konobara. Nije to samo kupiti knjige – ističe ravnateljica Ugostiteljske škole Opatija, Sibila Roth.

– Ide se linijom manjeg otpora kako bi se eliminirali nezaposleni, a to što imamo nekvalitetne zaposlenike nikome ništa. Sva sreća da Hrvatska nema visoko rangirani turizam. Imamo svega nekoliko hotelskih kuća više kategorije. Nitko ne razmišlja o tome da se konobari ne mogu educirati preko noći, oni moraju znati tri jezika i proći odgovarajuće obrazovanje. Ovakav stav degradacija je i škole i tog zanimanja. Već je grozno, a piše nam se još gore, jer pitanje je koliko će se ugostiteljskih objekata iduće godine zatvoriti – ističe Cvitkušić.

Pitanje kvalitete

Slično mišljenje dijeli i ravnateljica Ugostiteljske škole Opatija, Sibila Roth, koja ističe kako je neinteres za konobarsko zanimanje doveo do toga da u hotelima s 4 i 5 zvjezdica rade nekvalificirani konobari koji ne znaju napraviti tartar, flambirati ili pravilno otvoriti posebnu bocu vina.

Bez pravilnika obrazovni sustav gubi smisao

Najava da se red među ugostiteljska zanimanja neće skoro uvesti nije oduševila ni Obrtničku komoru Rijeka, čiji tajnik Željko Dimitrić, navodi da godinama apeliraju na Ministarstvo turizma da se nešto poduzme, jer u postojećoj situaciji bez jasnih pravila tko može obavljati posao konobara cijeli obrazovni sustav gubi smisao.
– Gastronomija je veliki adut hrvatskog turizma. Konobar je prva osoba koja dolazi u kontak s gostom i prezentira sam objekt, ali i hranu. Imamo sve manje pravih restorana, a jedan od razloga je upravo nedostatak kvalificiranih radnika. S kuharima je druga priča, jer oni imaju medijsku pozornost i plaće koje ne idu ispod deset tisuća kuna pa ima interesa učenika za te programe. Unatrag nekoliko godina situacija je bila donekle bolja i tada je trebalo donijeti pravilnik i jasno propisati tko može biti konobar, jer bez takve obveze ugostitelja doveli smo se u situaciju da su nam konobare frizeri i ekonomisti, ističe Dimitrić, dodajući da nedonošenje pravilnika pokazuje da ne postoji svijest o dugoročnom rješenju problema.

– Žalosno je da naši nastavnici idu u hotele pokazivati njihovim djelatnicima kako se nešto radi. Nije u redu da u elitnim restoranima i hotelima radi nekvalificirani konobar, jer to se vidi. Upravo iz toga razloga, odnosno da bi imali kvalitetne konobare, forsiramo da naši učenici odrađuju praksu u hotelima s 4 ili 5 zvjezdica – navodi Roth.
Dodajući kako je ta škola uložila velike napore kako bi animirala učenike za upis u konobarsko zanimanje Roth kaže da su dobili rezultat od svega 18 učenika u prvom razredu, što je nedovoljno.
I ravnatelj Srednje škole dr. Antuna Barca Crikvenica Arsen Badurina ne dijeli mišljenje da je nedonošenje pravilnika najbolje rješenje, no napominje i da obje varijante imaju svojih prednosti i nedostataka.

– Gledano iz perspektive škole i struke to nikako nije dobro, međutim s druge je strane hvalevrijedno da se ljudi sa Zavoda za zapošljavanje zapošljavaju. No, ostaje otvoreno pitanje kvalitete, jer učenik kod nas tri godine prolazi praktičnu obuku – navodi Badurina.
Pitanje kvalitete naglašava i Jelena Bralić, ravnateljica Srednje škole Ambroza Haračića Mali Lošinj, zaključujući kako je školama, bez potpore Ministarstva, ostalo da se i dalje same bore za popunjavanje školskih klupa i animiraju učenike da se upišu u konobarsko zanimanje.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.