Foto Screenshot
Ravnateljica zagrebačke Klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević i članica nacionalnog Stožera Civilne zaštite dr. Alemka Markotić danas uživo odgovara na pitanja građana o epidemiji koronavirusa
Ravnateljica zagrebačke Klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević i članica nacionalnog Stožera Civilne zaštite dr. Alemka Markotić danas uživo odgovara na pitanja građana o epidemiji koronavirusa.
Koliko se čekaju nalazi za test na Covid-19? Kakva je procedura?
Ovisi o uređaju, neki mogu testirati kompletan uzorak, a neki zahtijevaju da se izolira RNK.
Morate se najaviti i doći kod liječnika. On će procijeniti kakvi su simptomi. Uzima se bris koji se šalje u laboratorij. Analiza je procedura koja je sporija. Ako je čovjek imao simptome, a nalazi su negativni, onda će on biti u izolaciji.
To su rjeđe situacije, najčešće je nalaz jasno pozitivan ili jasno negativan. Ako je nalaz pozitivan i osoba se dobro osjeća, ostat će u samoizolaciji doma ili biti primljena u bolnicu.
Mogu li izliječene osobe opet dobiti koronavirus?
Ne znamo sto posto. Ljudi određeno vrijeme imaju zaštitu. Nemamo testove za sada. Onaj tko je prebolio ne bi trebao ponovno oboliti.
Hoće li virus oslabiti s toplijim vremenom?
To je bolest koju mi zovemo kapljičnom i takve bolesti najčešće nestanu s toplijim vremenom zato što su ljudi više vani, nisu u zatvorenom u veliki zajednicama.
Imamo situaciju u Australiji gdje toplije vrijeme nije zaustavilo širenje. SARS je nakon 6 mjeseci nestao i nije se više pojavio.
Zašto se ne testira više? Ne bi li bilo korisno testirati nasumičan uzorak ljudi?
To se može raditi kad nema epidemije, jer u epidemiji je najvažnije testirati ljude sa simptomima.
Pojačano testiranje bi zahtijevalo kontroliranu i veliku studiju. To se može raditi u situacijama kad je mir. Jako je važno ići na ciljane populacije. Mi imamo visoki postotak pozitivnih u skupini koju smo testirali i tako treba raditi.
Sada, kad je nastupila sljedeća faza, kada imamo mnogo zdravstvenih radnika koji su bili u kontaktu, uspostavljamo dodatne punktove i radit ćmo više testiranja među njima. Ti testovi mogu biti negativni, ali to ne znači da nemaju koronavirus već da su trenutno negativni.
Zašto se mjere ne primjenjuju i kod sezonske gripe?
Za gripu postoji cjepivo i postoje lijekovi. Gripa nije nova bolest koja izaziva ovako brzo i naglo teške infekcije kroničnih bolesnika. Gripa je problem, no kad bi se ljudi cijepili i kad bi se na vrijeme javili liječniku, komplikacije bi se spriječile. Ovdje nemamo niti lijeka niti cjepiva.
Koža je osušena zbog čestog pranja ruka. Jesam li sad izloženija virusu, može li on ući kroz rane?
Virus je u velikom broju dokaza u ždrijelu i u stolici. Nije dokazan u urinu i nema dokaza da se prenosi krvlju. Teorijski, može se dogoditi ako postoje rane i netko se nakašlje, da uđe i krv, ali to bi bilo iznimno rijetko.
Kako razlikovati simptome proljetne alergije od koronavirusa?
Većina alergičara znaju kakve tegobe imaju. Razlika alergije i korone – kod alergije nema temperature. I alergični ljudi mogu dobiti koronavirus – ako dobiju temperaturu, pritisak u prsima, znat će da se radi o nečem drugome a ne alergiji.
Što s građanima koji imaju autoimune bolesti? Kako se mogu zaštititi?
To su iznimno ugrožene osobe. Moraju se stogo držati mjera zaštite i osigurati si samoizolaciju. Ne bi smjeli ići po trgovinama i ljekarnama. AKo ne moraju, nikako se ne bi smjeli kretati po bolnicama.
Koliko su rizične osobe koje su preboljele upalu pluća?
Nisu u večoj opasnosti od drugih, ako su preboljeli upalu pluća i ako nemaju nikakve probleme.
Je li sigurno da je dovoljno 15 dana samoizolacije?
Mi kod naših izoliranih nismo vidjeli da se bolest pojavila nakon 14 dana. Za sad se čini da je 14 dana sigurno.
Koje lijekove dobivaju pacijenti u Hrvatskoj?
Simptomatsku terapiju – temperatura se skida paracetamolom, dobivat će infuziju, moraju odmarati. Oni s težim oblicima dobivaju lijek koji se koristi kod HIV-a ili hidroksiklorokin. Ljudi moraju znati, ne trebaju ići kupovati klorokin i hidroksiklorokin, to ih neće spasiti. Ne postoji niti jedna jasna potvrda da ti lijekovi pomažu. Oni ne škode, ali nema podataka da oni liječe koronavirus.
Koliko plaćamo svaki test?
Moramo biti jako oprezni s testovima. Tu postoje brojni interesi. Kvalitetnih testova ne može biti mnogo na tržištu. Imate kompanije i ljude koji tu vide šansu za zaradom. Bilo kakvo testiranje od kuće ne može biti sigurno.
Bit će odlično ako netko uspije brzo razviti test kojim se može brzo preko krvi otkriti je li netko pozitivan. Međutim, ljudi moraju biti oprezni, ako im to netko nudi, da za sada nema kvalitetnih testova takve vrste sad.
Španjolska vlada je naručila puno takvih testova pa je ispalo da imaju samo 30 posto potvrde, to je skandal. Zato se mi stručnjaci trudimo da se informiramo što je kvalitetno na tržištu.
