Ispisani

SLOBODNI PAD U Hrvatskoj sve manje poljoprivrednika, u četiri godine 24 tisuće OPG-ova manje

Asja Perović, dr. med.

Foto: Damir Spehar/PIXSELL

Foto: Damir Spehar/PIXSELL

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, preko 23 tisuće OPG-ova je od početka 2013. izbrisano iz registra jer su njihovi vlasnici preminuli, dio njih je izbrisan jer nisu imali zemlje niti drugih poljoprivrednih resursa, a dio jer su isti vlasnici imali više prijavljenih gospodarstava



ZAGREB Broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) u Hrvatskoj se od početka 2013. godine do danas drastično smanjio – za čak oko 24 tisuće te ih danas ima nešto malo više od 161 tisuće, za razliku od 185.700, koliko ih je bilo početkom 2013. Nije riječ, međutim, o tome da je toliko OPG-ova propalo zbog lošeg stanja u poljoprivredi, već da su, uvođenjem reda u upisnik poljoprivrednika, iz njega mnogi ispisivani iz različitih razloga.


Kako govore podaci Ministarstva poljoprivrede, preko 23 tisuće OPG-ova je od početka 2013. godine naovamo izbrisano iz registra jer su njihovi vlasnici preminuli, dio njih je izbrisan jer nisu imali zemlje niti ikakvih drugih poljoprivrednih resursa, dakle stoke ili bilo kakvu proizvodnju, a dio je izbrisan jer su isti vlasnici imali više prijavljenih gospodarstava. Identificirana su, naime, 524 OPG-a čiji su nositelji imali dva registrirana gospodarstva, što nije dozvoljeno.


Usputni posao


OPG-ovi primaju izravne poticaje ako su veći od jednog hektara i ako su ti hektari upisani u sustav ARKOD, pri čemu je prosječna veličina hrvatskih OPG-ova 5,7 hektara. Prosjek je, međutim, samo – prosjek, jer od preko 160 tisuća OPG-ova samo njih oko 105 tisuća ima više od jednog hektara zemlje, odnosno primaju poticaje. Svi ostali su manji, nemaju pravo na izravna plaćanja, no zato mogu svoje proizvode izravno prodavati, bez »fiskaliziranja«, na tržnicama. Drugim riječima, to nisu komercijalni proizvođači.




Koliko je OPG-ova izbačeno iz upisnika poljoprivrednika jer nemaju baš nikakvih resursa odnosno proizvodnje, u podacima Ministarstva poljoprivrede se ne navodi, no zato je jako zanimljiv podatak da je gotovo 45 posto naših »obiteljskih« gospodarstava, njih više od 70 tisuća – jednočlano. Dva člana broji tek preko 56 tisuća OPG-ova, a tri njih nešto manje od dvadeset i tri tisuće. OPG-ova sa četiri člana obitelji manje je od deset tisuća, a s pet članova ih ima tek oko dvije tisuće. Deveteročlani OPG je samo jedan, a osmeročlanih, primjerice, ima sedam. Među onim OPG-ovima koji imaju prijavljenog samo jednog člana odnosno nositelja gospodarstva, može se čuti u Ministarstvu, velik je broj onih čiji nositelji zapravo imaju neki drugi posao, a usput se malo bave i poljoprivredom, no ozbiljniju proizvodnju nemaju. To potvrđuju i podaci, prema kojima se poljoprivredom, od ukupno preko 160 tisuća OPG-ova, isključivo bavi njih nešto više od 45 tisuća. »Dodatna aktivnost« poljoprivreda je za čak 60 tisuća njih, puno je OPG-ova u rukama umirovljenika, preko 35 tisuća, dok je, primjerice, za više od devet tisuća OPG-ova nepoznato što im poljoprivreda zapravo jest – da li stalan, jedini, ili usputni posao.



U Primorsko-goranskoj županiji ima najmanje članova obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, njih tek oko 3.500 ukupno, a najviše ih je u Zagrebačkoj županiji, preko 14 tisuća. U Istri trenutačno djeluje više od šest tisuća obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.



Oranice i livade


Broj hrvatskih poljoprivrednika je unatrag gotovo pet godina, dakle, značajno pao, ali najviše iz tehničkih razloga – jer su iz upisnika izuzeti umrli, oni koji ne zadovoljavaju uvjete ili koji svoje zemljište nisu upisali u sustav ARKOD. Najviše je »ispisa« iz upisnika poljoprovrednika bilo 2015. godine, kad ih je zatvoreno gotovo 18 tisuća, dok je preko četiri tisuće novih OPG-ova te godine u upisnik ušlo. Prošle godine je iz različitih razloga zatvoreno oko deset tisuća OPG-ova, a otvoreno njih preko 4,5 tisuće novih. U ovoj godini je zatvoreno gotovo osam tisuća gospodarstava, a otvoreno njih oko četiri i pol tisuće. Kako napominju u Ministarstvu, ove godine imamo puno veći broj aktivnih poljoprivrednika – čak 4.200 više onih koji traže izravna plaćanja po hektaru nego lani, dakle imaju i proizvodnju veću od jednog hektara. Prošle godine takvih je bilo oko 101 tisuće, u ovoj godini preko 105 tisuća. Najviše proizvodnje ima na oranicama, a zatim na, kažu podaci – livadama.