Prvo polugodište

Promet riječke luke povećan četiri posto, ali podbacili suhi tereti

Darko Pajić

Pozitivan pomak bilježi i kontejnerski terminal na Brajdici / Foto Damir Škomrlj

Pozitivan pomak bilježi i kontejnerski terminal na Brajdici / Foto Damir Škomrlj

Generalni teret manji je za 20 posto, a rasuti teret na terminalu u Bakru bilježi pad od 38 posto. Promet drvom manji je za 20 posto



RIJEKA – Ukupan promet svih koncesionara riječke luke po svim vrstama tereta u prvih šest mjeseci ove godine bio je 4 posto veći, te je pretovareno 5,26 milijuna tona. Za pozitivan rezultat najzaslužniji su tekući tereti u JANAF-ovoj luci Omišalj, gdje je ostvarena daleko najveća stopa rasta od 21 posto. S prometom od 3,45 milijuna tona JANAF ove godine ima udio od gotovo 66 posto prometa riječkeluke, što pokazuje da su tekući tereti najstabilniji i najvažniji segment u ukupnoj strukturi prometa.


Manje suhog tereta


Pozitivan pomak bilježi i kontejnerski terminal na Brajdici, gdje je tvrtka Jadranska vrata (AGCT) ostvarila 89.303 TEU-a, što je povećanje od 11 posto. To ukazuje da bi ove godine konačno trebao biti oboren rekord Brajdice iz 2008. godine kada je promet iznosio oko 170.000 TEU-a.


Razlog za zabrinutost su suhi tereti, odnosno rezultat koji je ostvarila tvrtka Luka Rijeka d.d., koja redom bilježi negativne trendove i značajno manji promet od prošlogodišnjeg. Generalni teret manji je za 20 posto, rasuti teret na terminalu u Bakru bilježi još dramatičniji pad od 38 posto, isto se odnosi i na promet drvom, koji je manji za 20 posto. Svemu treba pridodati i podatke iz financijskog izvješća iz kojeg proizlazi da je Luka poslovala s gubitkom od 2,2 milijuna kuna. Prošle godine u istom razdoblju ostvarena je dobit od 2,2 milijuna kuna.




Razloge zbog kojih su nastali negativni trendovi u poslovanju pojašnjava komercijalna direktorica Luke Rijeka Štefica Samsa.


– Jedan od glavnih razloga za lošiju statistiku u prvom polugodištu je kriza čelične industrije koja je već neko vrijeme prisutna u Europi, a zapravo ima mnogo šire, globalne razmjere. Posljednjih nekoliko godina dominantnu poziciju u čeličnoj industriji zauzeli su proizvođači s Dalekog istoka, osobito Kine, koji na svjetsko tržište plasiraju čelik i čelične proizvode po nižim cijenama od ostalih proizvođača iz branše. Došlo je do tržišnih poremećaja, pogođeni su i europski uvoznici sirovina, kao i izvoznici gotovih proizvoda i poluproizvoda. S jedne strane, naši tradicionalni partneri smanjili su proizvodnju i manje uvozili sirovine, a nama je to značilo manji promet rasutih tereta u Bakru te manji promet generalnog tereta, osobito feromaterijala – kazala je Samsa.


Kopar ruši rekorde


Kad je riječ o poslovanju Luke Kopar evidentno je daljnje zaostajanje po većini vrsta tereta, izuzetak je tek tekući teret, gdje rast prometa u Omišlju od spomenutih 21 posto nadmašuje ostvarenje u najvećoj slovenskoj luci, gdje je promet tekućih tereta povećan za 13 posto. Sve ostalo je na strani Kopra, a priključak donekle po trendu rasta drže kontejneri na Brajdici. Pritom ipak treba voditi računa o tome da je Kopar na rubu maksimalnog iskorištavanja svih kapaciteta, kao i da trenutno ima 5 puta više kontejnera od Rijeke.


Po svim vrstama suhih tereta Kopar drži pozitivan trend i ukupan promet koparske luke iznosi 11,3 milijuna tona, što je povećanje od 6 posto. Unatoč problemima s blokadom luke od strane tamošnjih sindikata, Kopar se i ove godine može nadati obaranju svih rekorda u prometu i prihodu, jer se očekuje promet, koji bi mogao premašiti brojku od 22 milijuna tona. Rijeka bi trebala biti na otprilike dvostruko manjem prometu, odnosno na brojci nešto većoj od 10 milijuna tona prometa do kraja godine.


Kako iz navedenog proizlazi, još uvijek se ne smanjuje zaostajanje između najveće hrvatske i najveće slovenske luke, a to se pogotovo odnosi na suhe terete.