Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: °
Sutra: ° °
20. listopada 2019.
Željko Rohatinski

"Ovim tempom još dugo ćemo ostati na začelju EU": Bivši šef HNB-a izračunao koliko nas je koštala recesija

Željko Rohatinski predstavio novu knjigu "Kriza u Hrvatskoj" / Foto: D. JELINEK
Željko Rohatinski predstavio novu knjigu "Kriza u Hrvatskoj" / Foto: D. JELINEK
Autor:
Objavljeno: 16. travanj 2019. u 14:40 2019-04-16T14:40:00+02:00

Bivši guverner HNB-a je kazao i da smo se 2018. vratili na ekonomske razine iz 2008., no da taj povratak nije bio ni brz niti jeftin

ZAGREB Krajem 2018. ekonomska aktivnost u Hrvatskoj uspjela je konačno dohvatiti onu iz 2008., s tendencijom daljnjeg rasta od oko 2,5 posto.

Iako to daje dojam da je kriza iza nas, trošak recesije u tih deset godina penje se na 26 milijardi eura te na 180 tisuća izgubljenih radnih mjesta, uz niz ekonomskih, socijalnih demografskih posljedica, koje tek treba početi ozbiljnije rješavati.

Rast koji imamo nije dovoljan, ovim tempom još ćemo dugo biti na začelju EU, rekao je bivši guverner Željko Rohatinski na predstavljanju svoje knjige "Kriza u Hrvatskoj", koje je u Novinarskom domu privukla veliki broj uzvanika, ekonomista, bivših suradnika Rohatinskog, koji su došli poslušati što sada ima za reći.

Rohatinski je dao precizan presjek zadnjih deset godina, te razbio iluzije o gospodarskom oporavku, ako ih je netko i imao. Ova knjiga, kaže, "označava završetak njegove profesionalne karijere", no govor koji je održao nije izgledao tako. Jedan od recenzenata, profesor Drago Jakovčević (EFZG), koji je bio jedan od najoštrijih kritičara rada bivšeg guvernera, te općenito naše središnje banke, rekao je da bi "Rohatinski bio izvrstan savjetnik sadašnjem guverneru Vujčiću, ako bi ga on slušao."

Rohatinski je između ostalog kazao da više izravno ili neizravno plaćamo kamata prema inozemstvu nego što je prirast BDP-a, a u ovih zadnjih desetak godina jedina djelatnost koja nije imala recesiju bio je turizam: 56.000 noćenja bilo je više 2018. nego 2008. No, veli, industrijska proizvodnja pala je za deset posto, trgovina na malo 7 posto, građevinarstvo za 40 posto...

-Dakle, taj "povratak" na 2008. (oporavak) je monokulturan, i na taj se način ne može stvarati ekonomija koja ima šanse na svjetskom tržištu, poručio je Rohatinski. Kaže i da je prosječna inflacija niska, no u industriji nafte i plina primjerice cijene su u 10 godina narasle čak 145 posto.

Te smo cijene "uvezli", no 30 do 40 posto skuplje naftne derivate i struju, kao i skuplje komunalije, nismo uvezli, već je "izvršeno inflacijsko oporezivanje čime je dio krize iz javnog prebačen na privatni sektor." Rohatinski je izračunao i da se država, da bi prebrodila nesklad u javnim financijama koji se javio nastupanjem krize, zadužila za 19 milijardi eura, i to je "novac koji se koristio za financiranje njenih klasičnih funkcija i socijalu, dok je udio državnih investicija prepolovljen: s 13 na 6 posto." Investicije su ukupno za 20 posto manje nego 2008.

-Sad dolaze EU fondovi koji bi kao trebali nadoknaditi nekadašnje investiranje države, međutim ako se pogleda struktura tih investicija, to nije nešto što bi povuklo investicijski ciklus koji nam treba. S druge strane, imamo višak likvidnosti u bankarskom sektoru, koji je ili deponiran u HNB-u, izvučen de facto iz optjecaja, ili su strane banke vraćale dugove bankama majkama u inozemstvu. Na taj je način od 2008. do 2018., preko banaka, van izneseno 6,2 milijardi eura - postali smo za njih neinteresantno tržište, kaže bivši guverner.
-Postavlja se pitanje, što učiniti. Možemo stvari rješavati ortodoksno, "pravovjerno", kako su 90-ih predlagali MMF, Svjetska banka, liberalizacijom, privatizacijom, deregulacijom, prepuštanjem svega tržištu. To znači nedefinirane strukturne reforme kojima se popravlja investicijska klima koja će onda dovesti neki strani kapital.

No, u tih 30 godina svijet se strahovito izmijenio u svakom smislu a ovi koncepti, ideološki obojeni i interesno profilirani, postali su neefikasni pa se i oni koji su ih osmislili sada brane od svog vlastitog djela. Američki intervencionizam pak sada neki tumače samo kao pokazivanje mišića najjače ekonomije svijeta, međutim, i Njemačka se okreće jačanju uloge države koja ulaže u strateške grane, što je nekad bilo nepojmljivo.

Mi ne trebamo nikoga slijediti, ali niti otkrivati toplu vodu, već gledati svoj interes. Za pozive na konsenzus sluha nije bilo ni 2010. pa se bojim da ga ne bi bilo ni sada. Bit je u znanju, odgovornosti i hrabrosti da se djeluje, zaključio je Rohatinski. Jakovčević je umnogome pohvalio knjigu no zamjerio je Rohatinskom što u njoj nije kritizirao monetarnu politiku i nije spomenuo problem švicarskih franaka, a morao je, kaže, jer je riječ o sistemskom riziku koji izaziva valutna klauzula.

Ante Žigman iz Hanfe rekao je da upravo zbog djelovanja HNB-a u krizi država nije platila ni kune za sanaciju banaka, a što se vani događalo. Marijana Ivanov, profesorica s EFZG-a, rekla je da je osnovna poruka Rohatinskog da promjenama treba upravljati jer, kako je Keynes rekao, dok čekamo da tržište sve samo riješi bude prekasno.

Najveća je tragedija, veli Ivanov, je da smo u stvarnosti sada u puno lošijem stanju nego 2008.,a ova knjiga poziva na aktivno djelovanje države umjesto prepuštanja tržišnoj stihiji. Iako se po nekim pokazateljima čini napredujemo, zapravo stojimo na mjestu: stope rasta su preniske i zaostajemo za EU, zaključila je. U ime premijera na predstavljanju je govorio Zvonimir Savić iz HGK.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.