Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 6° 1
Sutra: 6° 6° 1
12. prosinca 2018.
Upozorenje Svjetske banke

Među zemljama smo koje će najviše ugroziti robotizacija: Nepotrebno postaje 60 posto radnih mjesta?

Reuters
Reuters
Autor:
Objavljeno: 1. listopad 2018. u 9:56 2018-10-01T09:56:43+02:00

Banka daje do znanja da je Hrvatska među zemljama u kojima su radnici najugroženiji zbog predstojeće robotizacije. Čak 60 posto poslova u Hrvatskoj moglo bi postati nepotrebno, procjenjuje Svjetska banka

ZAGREB Svjesna da rast nejednakosti među ljudima potkopava poredak, zabrinuta Svjetska banka prošlog je tjedna povukla neuobičajen potez. Poručila je vladama neka pojačaju socijalnu zaštitu građana i snažnije oporezuju bogatije slojeve stanovništva. Banka se otvoreno zauzima za stvaranje »novog društvenog sporazuma« kako bi se očuvao socijalni mir, koji je uzdrman širenjem slobodnog tržišta tijekom posljednjih triju desetljeća.

Najveća je novost da je Svjetska banka preporučila jednaku socijalnu zaštitu za sve radnike, neovisno o tome jesu li u stalnom radnom odnosu, ili na privremenim ugovorima. Ta institucija iz Washingtona uvela je »novi pristup«, otvorivši se čak i prema prijedlozima za uvođenje univerzalnog dohotka koji bi jamčio egzistencijalnu sigurnost svim građanima.

Srezana primanja 

– Taj pristup promiče jednaku zaštitu radnika, neovisno o tipu njihove zaposlenosti. Ohrabruje univerzalno pružanje socijalne pomoći, socijalne sigurnosti i temeljne kvalitete usluga – istaknuo je Cyril Muller, jedan od zamjenika direktora u Svjetskoj banci, u povodu njezinog najnovijeg izvješća »Prema novom društvenom dogovoru: suočavanje s napetostima u raspodjeli dohotka u Europi i Srednjoj Aziji«.

Banka ne skriva činjenicu da su ljudi masovno nezadovoljni zbog sve veće nesigurnosti zaposlenja. Primjerice, u južnoj i zapadnoj Europi je 1980. godine samo 15 posto mladih od 20 do 24 godine imalo privremene radne ugovore. Danas je takvih 40 posto u zapadnoj, a 60 posto u južnoj Europi. U Hrvatskoj je 2002. godine 29 posto zaposlenih u dobi od 20 do 24 godine radilo na nepuno ili određeno vrijeme, dok se 2013. njihov udio popeo na 45 posto.

Nema sumnje da je stvarnost gora od one koju prikazuje Svjetska banka, jer su njezini podaci stari pet godina. Osim toga, nije teže samo mladima, nego djelomice i starijima. Oni koji su otpušteni sa stalnoga posla, s ugovora na neodređeno vrijeme, vjerojatno će doživjeti sličnu nesigurnost i potplaćenost kao i mladi.

– Pojedinci koji nađu drugi posao često rade za manju plaću, nepuno radno vrijeme, s primanjima srezanim za prosječnih 30 posto – uočio je Muller u članku na portalu EurActiv. Pritom, dužnosnici Svjetske banke prešućuju činjenicu da su upravo njihovi dugogodišnji savjeti državama, za labavljenje zakona o radu, pridonijeli postupnom pretvaranju radnika u socijalne slučajeve – osobito onih s najmanjim kvalifikacijama.

Otpor prema sustavu 

Reuters

Banka daje do znanja da Hrvatska pripada zemljama u kojima su radnici najugroženiji zbog robotizacije, koja će svijet zahvatiti sljedećih godina i desetljeća. Čak 60 posto poslova u Hrvatskoj moglo bi postati nepotrebno, procjenjuje Svjetska banka. Pritom misli na jednostavne, repetitivne manualne poslove, kojih u Hrvatskoj ima osjetno više nego u ostalim europskim zemljama. To je dodatni razlog koji je Banku ponukao na prijedlog za širenje univerzalne socijalne pomoći u svijetu.

Svjetska banka predlaže vladama i snažnije oporezivanje onih koji imaju novca. Preporučuje »unapređivanje poštenosti poreznog sustava podupiranjem progresivnosti široke porezne baze, koja oporezivanje dohotka iz rada dopunjuje oporezivanjem kapitala«.

Tim je prijedlogom Banka neizravno priznala da se porezni sustavi država sve više temelje na oporezivanju rada i ranjivih slojeva stanovništva. Istodobno, kapitalu, odnosno korporacijama i najbogatijim slojevima, daju se sve veće porezne olakšice. Taj trend proširio se svijetom u posljednjih nekoliko desetljeća. Međutim, sada se širi i otpor tom sustavu namještenom u korist manjine na vrhu, jer istodobno s rastom nejednakosti jačaju novi politički pokreti i stranke koji dovode u pitanje status quo - u SAD-u, Velikoj Britaniji, Italiji, Mađarskoj, Poljskoj, Češkoj, Austriji i ostalim zemljama.

– Prema poreznim podacima, vidimo da se koncentracija dohodaka na vrhu dramatično povećala. To je pridonijelo padanju povjerenja građana u institucije i vlade – uočio je Cyril Muller. Svjetsku banku sve je to počelo zabrinjavati, pa nastoji povući kočnice.

U Hrvatskoj, međutim, još nema ozbiljnih znakova da će se stvari promijeniti. Nova porezna reforma ide u suprotnom smjeru od prošlotjednih preporuka Svjetske banke. Vlada će nastaviti smanjivanje poreza na najviše plaće, što će omogućiti njihovo povećanje i za tisuću kuna, dok će se niske plaće povećati za nekih 30 ili 80 kuna. Banka kaže da su i u ostalim zemljama srednje Europe u posljednja dva desetljeća padali porezi onima koji su dobro pozicionirani, dok su najslabije plaćenim radnicima porezi ostajali uglavnom isti.

Porezna nepravda 

Zbog toga su porezni sustavi sve manje pravedni. Prema podacima Svjetske banke, članice EU-a u prosjeku trećinu poreznih prihoda ubiru od poreza na dohodak, trećinu od socijalnih doprinosa, a trećinu od poreza na potrošnju. Hrvatska u Europi prednjači po tome što najviše poreza ubire iz potrošnje, a najmanje iz dohotka. Naša zemlja čak polovinu poreza ubire iz PDV-a, koji jednako pogađa građanina s dohotkom većim od milijun kuna i bakicu s mirovinom od 1.500 kuna.

Tu nepravdu Vlada sada nastoji popraviti snižavanjem PDV-a s 25 na 13 posto na meso, voće, povrće, pelene i još neke osnovne potrepštine, što bi trebalo stupiti na snagu početkom iduće godine. Međutim, to neće promijeniti činjenicu da hrvatske vlasti izbjegavaju snažnije oporezivati bogate, već porezni teret prevaljuju na sve građane, pa i najsiromašnije.

Povećanju nejednakosti i socijalne nesigurnosti zasigurno će pridonijeti i nova mirovinska reforma, koja će produljiti dob za odlazak u mirovinu i dodatno kažnjavati ljude koji su prisiljeni na prijevremeno umirovljenje. Vlada tvrdi da je mirovinski sustav neodrživ, odnosno preskup. Međutim, podaci Svjetske banke pokazuju da se na mirovine u Hrvatskoj troši oko 12 posto BDP-a, što je manje nego u Europskoj uniji, gdje prosjek iznosi oko 14 posto. Osim toga, članice EU-a na socijalnu zaštitu prosječno troše gotovo 20 posto svog BDP-a, a Hrvatska manje od 15 posto.

Budući da se jaz između bogatih i siromašnih u tri desetljeća produbio, potreban je novi društveni ugovor, kaže Svjetska banka. »Sustavi socijalne zaštite, koji su na snazi u europskim zemljama, bili su oblikovani za prošlo stoljeće i više nisu prikladni za današnje vrijeme«, upozorava Muller tražeći promjene.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka