Rast usporava

Hrvatska je preovisna o turizmu: Staro propada, novog nema, a gospodarska provalija je sve dublja

Aneli Dragojević Mijatović

Investicije se ne događaju, nego stvaraju. Treba stvarati uvjete pogodne za privlačenje novih investicija, a kod nas je to više iznimka nego pravilo, ističe ekonomist Mladen Vedriš



RIJEKA Najave kasnijeg bukinga za ovu sezonu u uvjetima kada nam je turizam jedina slamka spasa ne zvuče ohrabrujuće, pa ni za investicije kojih je premalo, a ono što se investira, mahom se investira u turizmu. Mogu li nešto slabije prognoze hotelijere odvratiti od investicijskog cikusa te na taj način dodatno sniziti prognoze rasta za ovu godinu, pitali smo makroekonomskog analitičara Mladena Vedriša.


On veli da slabije najave sezone treba tumačiti u ključu da se na tržište vraćaju veliki igrači, Turska, Grčka, Španjolska, koji dolaze po svoj dio kolača, no to, dodaje, ne treba dovoditi u izravnu vezu s ulaganjima u hotelsku industriju jer ona i jesu pokušaj da se pobjegne od masovnog sezonskog turizma.


– Investicije podižu kvalitetu turističkog proizvoda koji će privući gosta više platežne moći, čemu treba težiti, ali koliko god se trudili u pogledu turizma, imati toliki udio turizma u BDP-u nije dobro, ni dovoljno s aspekta nacionalne ekonomije. Ipak je riječ o uslužnoj djelatnosti, čija dodana vrijednost može biti veća, no uvijek ima svoje granice, limitirana je, i kao takva ne može zamijeniti industriju novog vremena koja je bazirana na novim tehnologijama, tehnološkom razvoju. Riječ je o IT-tehnologijama, robotici i drugima, ali i ulaganja u klasične industrije koja dižu performanse korisna su.




U tom smislu su tradicionalne i nove industrije komplementarne, a primjer je njemačka autoindustrija, koja je tradicionalna, ali procesi su podignuti na tehnološki višu razinu. Moguća je dakle uspješna reindustrijalizacija postojećih grana koje treba modernizirati, osuvremeniti i prožeti novim tehologijama. Mi smo imali neke klasične industrije koje su nestale jer se nisu osuvremenjivale i restrukturirale na vrijeme, a nove se nisu stvarale, i tu se otvorila rupa, jedan jaz, koji ne znamo kako i čime popuniti. Investicije se ne događaju nego stvaraju. Treba stvarati uvjete pogodne za privlačenje investicija viših dodanih vrijednosti. Kod nas je to više iznimka, nego pravilo, ističe Vedriš.


Traži se partner


Na našu opasku da će jaz koji se u gospodarstvu otvorio biti još veći, jer i brodogradnji, de facto jedinoj preostaloj krupnoj industriji (čija se domaća komponenta međutim već odavno stanjila) prijeti propast, Vedriš odgovara da brodogradnju nismo na vrijeme, bar prije desetak godina, restrukturirali, i sada sve ovisi o tome može li se naći partner koji će imati sve tri sljedeće komponente: tehnološko znanje, pristup tržištu i financijski kapacitet.


Pitanje je hoće li netko takav imati interes, kaže Vedriš. Vezano za sastanak s kineskom delegacijom, Vedriš veli da Kina ima svoje logističke interese i ulazi samo u ono što se uklapa u njihovu dugoročnu strategiju.


– Trenutno u Hrvatskoj ima investicija čiji su nositelji lokalne vlasti, mahom za poboljšanje kvalitete komunalne infrastrukture, no pitanje je privlače li se prave gospodarske investicije. Ima nekih desetak mini-lokacija, zona u kojima dobro rade tvrtke koje razvijaju tehnološki napredan proizvod, nešto u Međimurju, Istri… No više je to, ponavljam, iznimka, nego pravilo, zaključuje Vedriš.


Zaobilaze nas


Na potrebu za novim investicijama, greenfield investicijama, ekonomisti konstantno upozoravaju jer negdje treba napraviti »proboj« za viši BDP kojim bi mogli ići ukorak s regijom. Država na investicijama štedi, a privatnih nema, veliki projekti nas zaobilaze. Bankari pak tvrde da osim turizma, gotovo i ne mogu imenovati gospodarsku granu koja se obimnije kreditira – gospodarstvo je disperzirano, ističu se pojedine tvrtke, a ne sektori, rekao nam je nedavno direktor jedne velike domaće banke. Što se hotelijera tiče, ako se hotelski kapaciteti dižu na višu razinu, problem zna biti kvaliteta destinacije, i tu često izostaje suradnja i sinergijski efekt.


Ove godine još više stranih radnika u turizmu


Marina Cvitić, predsjednica Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije nedavno je ukazala upravo na činjenicu da turizam ima 20 posto učešća u BDP-u što je, kazala je, jako puno i govori da praktički niti jedna druga gospodarska više ne funkcionira. Upozorila je međutim da forsiramo turizam, a već tri godine nema dovoljno radnika.


– Prije sedam, osam godina poslodavci su davali poticajne otpremnine, a danas su dobrodošli i stariji radnici i umirovljenici, svi koji mogu raditi. Poslodavci su od Vlade tražili i dobili mogućnost uvoza radne snage i dovode radnike izvana, ove sezone u pravilu iz susjednih zemalja s područja bivše Jugoslavije, međutim, sada se vrše pregovori i s Ukrajinom, Albanijom, Filipincima… Oni dolaze jer je kod njih očito još gore, no dešava se to da će cijena rada ostati ista, a kad govorimo o turizmu, tvrdim da turističke kompanije imaju mogućnost bitno povećati plaće i izboriti se da se naši radnici koji su otišli van vrate, rekla je Cvitić.


Hrvatski rast 2,5 posto, u Mađarskoj i Srbiji ubrzan


Hrvatsko gospodarstvo nastavilo je rasti po stopi od 2,6 posto u 2018., dok se u predstojećem razdoblju od 2019. do 2021. godine očekuje umjeren rast po prosječnoj stopi od 2,5 posto, stoji u najnovijem izvješću Svjetske banke o gospodarskim kretanjima u Europi i središnjoj Aziji. Kako se navodi, gospodarski rast u Europi i središnjoj Aziji u 2018. godini usporio je na 3,1 posto, a predviđa se kako će u ovoj godini pasti na 2,1 posto, zbog sve sporijeg globalnog rasta i neizvjesnih izgleda. Pritom, rastu na regionalnoj razini uvelike su doprinijeli pozitivni pomaci u podacima o BDP-u Rusije kao najvećeg gospodarstva regije, baš kao i ubrzani rast u Albaniji, Mađarskoj, Poljskoj i Srbiji.


– Zemlje bi trebale raditi više na privlačenju ulaganja, pojačati sudjelovanje u globalnim lancima vrijednosti i pobrinuti se za to da većem broju ljudi omoguće pristup financijskim uslugama poput bankovnih računa i elektroničkih plaćanja«, ocjenjuje potpredsjednik Svjetske banke za Europu i Srednju Aziju Cyril Muller.