Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 14° 1
Sutra: 14° 14° 1
13. studenoga 2018.
Upozoravajuće spoznaje

GAME OVER CROATIA Petsto riječkih inženjera već radi za Norvežane, ni ne znamo da postoje

Foto arhiva
Foto arhiva
Autor:
Objavljeno: 4. studeni 2018. u 14:03 2018-11-04T14:03:13+01:00

U Hrvatskoj je nepoznato da već danas na riječkom području posluje po prilici oko 500 visokoobrazovanih radnika, najviše strojarskih i brodograđevnih inženjera, koji rade za norveške tvrtke. Nije li čudno da svoje partnere u Hrvatskoj moćni Norvežani pronalaze u tvrtkama za koje hrvatski politički establišment u ekonomskim smislu ni ne zna da postoje?

Norveška je u ovom trenutku najviše rangirana država svijeta po ljudskom razvojnom indeksu. Standard mjeren klasičnim »instrumentarijem« im je već godinama među pet najboljih na svijetu. Iako obiluje naftom, po stanovniku imaju najviše registriranih električnih automobila na svijetu. Dakako, obiluju i prirodnim plinom, hidroenergijom, šumama i sve te potencijale stavljaju u funkciju gospodarskog razvoja. I to čine – vraški uspješno.

I ako mislite da iza svega toga stoji brutalni kapitalistički sustav, rad, rad i samo rad bez mogućnosti ma i za marendu u toku radnog vremena, niste u pravu. Jer Norveška njeguje skandinavski socijalni model u kojem je čovjek, radnik sa svim svojim pravima, apsolutno najvažnija karika tržišnog gospodarstva: kapitalizam s ljudskim licem.

S druge strane, svojim je položajem Norveška – Bogu iza nogu! Može ona u svojoj skandinavskoj raskriljenosti, rastegnutosti sve do Rusije biti zanimljiva avanturistički nastrojenim turistima, ali realno – ima istina najrazvedeniju, ali i najnepristupačniju obalu na svijetu. Klima im je surova, hladnoće naglašene, život skup.

Pa opet od te i takve obale, i od tih beskrajno razbacanih otoka i hridi, sjajno su uredili pomorsko dobro i razvili – biznis. Norveška je zahvaljujući prije svega ljudskom radu i besprijekornom planiranju idealan uzor mnogim poduzetnicima: u načinu planiranja i razvijanja društva, u načinu razmišljanja i snazi da se svaka, pa i ona negativna situacija iskoristi za – vlastitu inovativnost i zaradu.

Mali, ali moćni

A glavna misao maloj, ali moćnoj gospodarskoj delegaciji koja je u organizaciji HGK GK Rijeka krenula krajem listopada put Norveške bila je: stop depresiji! Stalnom ponavljanju vječno jednakog obrasca prema kojem u hrvatskom gospodarstvu ništa nije moguće i – ništa se ne isplati. Bio je to istovremeno i jedan od mogućih okvira u kojem bi se, putem promicanja internacionalizacije poslovanja te gospodarske diplomacije, taj fatalistički odnos prema vlastitim resursima morao promijeniti.

U posjetu Kraljevini Norveškoj uz čelnike Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Rijeka bila je skupina od sedam uglednih gospodarstvenika s područja Primorsko-goranske te Istarske županije. Na čelu Županijske komore Rijeka bili su, dakako, njezin predsjednik dr. Vidoje Vujić kao i Elizabeta Margitić Mihelec, viša stručna suradnica zadužena za međunarodne poslove HGK ŽK Rijeka. Gospodarska ekipa je pak bila sastavljena pretežitio od tvrtki i njihovih vodećih ljudi, pa i osnivača i vlasnika, koji posluju unutar brodograđevnog sektora.

IMG_1288

Ne, dakako, onog čija je dominantna »zadaća« ostvarivanje socijalnog mira, a ne gospodarskih promjena i mogućnosti za novo zapošljavanje, već onih koje ravnopravno posluju na međunarodnom tržištu. Tako da im je posjet Norveškoj značio mogućnost za nove iskorake, za sklapanje poslova s norveškim tvrtkama koje u toj domeni idu u red najuspješnijih na svijetu.

– Posjetili smo njihove tri komore u Oslu, Alesundu i Bergenu, naše Veleposlanstvo u Oslu, Norveško udruženje brodovlasnika, Centar kompetencija za pomorsku industriju i trening centar tvrtke Rolls Royce marine. U Bergenu smo zajedno s našim počasnim konzulom Arneom Veidungom organizirali prvi norveško-hrvatski poslovni susret na kojem su se predstavile naše i njihove tvrtke – rekao je dr. Vidoje Vujić.

Optimizam

Ono po čemu će svakako ostati upamćen ovaj posjet hrvatskih gospodarstvenika je činjenica da bi mogao uroditi iznimno velikim povećanjem hrvatsko-norveške suradnje u pokretanju značajnih poslova na hrvatskom teritoriju. Ono što je u Hrvatskoj nepoznato, već danas na najširem riječkom području posluje po prilici 500 visokoobrazovanih radnika, najviše strojarskih i brodograđevnih inženjera, koji rade za – norveške tvrtke! I s njihovom plaćom.

IMG_1329

Kako se pak razabire nakon povratka delegacije iz Norveške, većina brodograditeljskih snaga je prihvatila ponude o kojima se mora itekako ozbiljno razmisliti te ih postaviti u investicijske okvire svog poslovanja. Suradnja se dakle nudi, no njezine kondicije nisu paušalne, baš kao što to nisu ni političke, već prije i iznad svega – područje čistog biznisa.

Iz raspoloženja većine njih, baš kao što optimizam isijava i iz svake riječi čelnih ljudi HGK ŽK Rijeka, taj posjet Norveškoj u skoro vrijeme mogao bi uroditi konkretnim poslovanjem, suradnjom s norveškim tvrtkama. Ili kako su to definirali neki od privrednika koji se nekoliko puta godišnje nalaze u sastavu nekog gospodarskog izaslanstva na putu u inozemstvu – ovo nije bilo protokolarno, još manje turistički, ovo je bilo – konkretno.

– Ono što je posebno oduševilo članove delegacije, norveška je poduzetnička kultura i jednostavnost razmišljanja i postupanja. Kraljevina Norveška razvija pametno gospodarstvo u kojem država ima važnu ulogu po pitanju dugoročnog planiranja i ulaganja u nove tehnologije, plavu i zelenu ekonomiju, dodao je Vujić.

Pametne tvrtke

Norveško gospodarstvo je dobar primjer kombinacije moderne kapitalističke socijalne države, slobodnog tržišta i većinskog udjela države u nekim ključnim sektorima: nafti, energetici, marikulturi i razvoju inovacija i novih tehnologija. Oni svaku krizu ili problem shvaćaju kao novu priliku. Grade pametne tvrtke koje gledaju u budućnost i promišljaju što će novo proizvesti i ponuditi tržištu. Imaju naftu, a voze hibridne i električne automobile. Imaju veliki broj centara kompetentnosti, startup tvrtki.

Kontinuirano potiču inovacije i biznis u plavoj i zelenoj ekonomiji. Svoju filozofiju i standarde poslovanja nameću UN-u, EU-u i drugim međunarodnim asocijacijama.

– Prvenstveni interes posjeta Norveškoj bilo je izvidjeti mogućnost za razvoj suradnje. Pa i učenja od njih ili transferiranja pojedinih tehnologija. Ono što smo također spoznali u Norveškoj, pa i zbog konfiguracije njihove obale, jest činjenica da bi brodogradilište Dalmontovog formata upravo u Hrvatskoj moralo imati jako puno posla. Pokazali smo to primjerice izgradnjom trajekta za Rapsku plovidbu.

Zašto ne bismo tako učinili i za veze s drugim hrvatskim otocima. Ono što bismo voljeli da se kod nas razvije je velika brzina prilagodbe novim zahtjevima na tržištu, u čemu kod njih participira i država. Oni i na toj institucionalnoj razini potiču inovativnost, potiču rad onih stručnjaka i firmi koje stalnim inoviranjem grade svoj uspjeh na tržištu, naglasila je svoje impresije Izabela Linčić Mužić.

Puno razmišljaju

Jedini iz nebrodograđevne sfere u Norveškoj je bio građevinar Mirko Grošić. Iako se kontaktiralo pretežito »morsku« privredu, i Grošić iz Norveške donosi zanimljiva iskustva.

– Da, bilo je u svakom smislu jako zanimljivo. Ostvario sam kontakt s dvije velike projektantske kuće, imaju nekoliko tisuća zaposlenih koje se bave projektiranjem infrastrukture, dakle slično onom što je i dominantni posao mog Geoteha. Koliko sam uspio saznati iz B2B razgovora imaju visoki standard, jako su razvijeni što se tiče primjene inovativnih tehnologija koje su kod nas tek u začecima.

IMG-7619

Recimo, ja sam jako ponosan što smo mi među prvima unutar hrvatskim građevinskih projektnih ureda uveli BIM tehnologiju izrade projektne dokumentacije. Mislio sam da će ih to iznenaditi, no ne – kod njih je ta tehnologija standard, tako da nisu »ni trepnuli« na moju informaciju. Ali im je svakako bilo lakše razgovarati, pa možda nešto i planirati nakon saznanja da se nalazim na tragu njihove razine tehnološkog potencijala.

Intelektualno i organizacijski, puno razgovaraju i razmišljaju prije nego donesu bilo kakvu odluku. Imao sam utisak da su permanentno u nekoj vrsti »brainstorminga«, da je to način njihovog razmišljanja. Na kraju, fascinantno mi je bilo spoznati s kolikom su se brzinom, u roku od nekoliko godina, u brodogradnji prebacili s brodova »oil&gas« tipa na putničke i ostale brodove koje je tržište tražilo i tako spasili svoju brodogradnju. Nikad ne miruju, danas im je hit razvoj bespilotnih brodova na baterije iz kojih energiju crpe elektromotori. Djeluje utopijski, a za koju godinu to će biti standard. Eto, to je Norveška, država koja stalno ima pogled usmjeren prema budućnosti – ispričao nam je Grošić.

Da, radila je naša delegacija u Norveškoj mnogo i brzo. Ritam posjeta pojedinim tvrtkama bio je prilagođen norveškim navikama koje su i za naše najuspješnije gospodarstvenike jako dinamične. Ali su zato svi oni na kraju posjeta na norveškom horizontu ugledali mogućnost za poboljšanje poslovanja.

– Ne tražimo od države bilo kakve subvencije za našu brodogradnju, ali morala bi ipak bolje sagledati naše, konkretno Dalmontovo poslovanje i uvidjeti koliko pozitivnih pomaka, pa i novih radnih mjesta možemo stvoriti ako se određena državna sredstva usmjere i prema tvrtkama, dakako i njima sličnima, poput ovih čiji su čelnici bili u Norveškoj, dodala je Izabela Linčić Mužić.

Čudno, ali istinito

I znate još što smo još od njih saznali? Nitko u Norveškoj nije spomenuo mogućnost ulaganja u najpoznatija i najveća hrvatska brodogradilišta. Ona koja se poput tužne trakavice mjesecima provlače kroz medije, ona koja se dramatično i krajnje bezobrazno poigravaju sa sudbinama svojih radnika. A rekli smo, baš kao što su to drugi i izmjerili, Norveška je upravo u tom segmentu gospodarstva, brodogradnji i pomorskoj privredi, među najjačima na svijetu. Kod njih brodove gradi i – Rolls Royce.

IMG-4a815cbf9935a33d3cb6253f7b173668-V0

Nije li to malo neobično? Nije li čudno da svoje potencijalne partnere u Hrvatskoj moćni Norvežani pronalaze u tvrtkama za koje hrvatski politički establišment u ekonomskom smislu ni ne zna da postoje? Da Norvežani svoje poslove razvijaju s onima kojima Vlada ne treba osigurati plaće? Nije li to – čudno?

Pa i nije. Jer Hrvatska ima toplu klimu, pristupačnu obalu, istina baš kao i Norveška golemo mnoštvo otoka. Ukupno njih 1.240 od kojih je »srećom« više od 95 posto – nenastanjenih. Pa ne treba, kao što to čine otvarajući i na njima uspješne male tvrtke Norvežani, hrvatska Vlada brinuti o očuvanja života na njima. Jer ga ni nema. Baš kao što će se u skoro vrijeme sve manje brinuti i o plaćama brodograditelja. Jer će i njih nestati. Jer će radnih mjesta u brodogradnji postotno gledano prema nekadašnjim brojkama biti koliko i – naseljenih otoka. Pet posto od realnog potencijala.

Pozitivan »virus«

Blažena Hrvatska! Zemlja koja s iskorištavanjem, osim možda u turizmu, manje od deset posto svog gospodarskog potencijala – u brodogradnji, drvnoj industriji, poljoprivredi... – hrani više od četiri milijuna stanovnika. Svekolikog spasa radi, za nadati se da će »sedam veličanstvenih« koji su u organizaciji HGK ŽK Rijeka posjetili Norvešku biti onaj tako poželjan pozitivni »virus«, okidač što će u Hrvatsku unijeti prijeko potrebno – norveško promišljanje organizacije privrede. Pa i odnosa prema životu. Koliko god, s pravom, glorificirali svoj položaj i klimu, kvalitetu hrane i gastronomije – uzalud nam. Jer nastavimo li ovako, kroz nekoliko desetljeća više nas neće biti. Posao uspješno okončan, Game over Croatia.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka