Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
17. siječnja 2020.
Dobit iz godine u godinu

Intervju DRAGAN KOVAČEVIĆ 'Janaf je dokaz da i državne tvrtke mogu biti profitabilne'

snimio Vedran Karuza, fotografija iz Janafa: Marko Gracin
snimio Vedran Karuza, fotografija iz Janafa: Marko Gracin
Autor:
Objavljeno: 10. studeni 2019. u 8:02 2019-11-10T08:02:00+01:00

I državna tvrtka može biti uspješna, ako se njome dobro upravlja i donose kvalitetne i opravdane poslovne odluke, jednako kao što tvrtke u privatnom vlasništvu svakodnevno propadaju. Ne mislim da je privatno vlasništvo jamstvo uspješnog poslovanja, već su to dobre poslovne odluke i strateško promišljanje budućnosti tvrtke, kaže Kovačević

U prvih devet mjeseci ove godine Janaf je ostvario neto dobit veću od 241 milijun kuna, šest posto veću nego u istom razdoblju lani, unatoč smanjenju prometa sirove nafte zbog remonta Rafinerije nafte Rijeka. Janaf je tvrtka od strateške važnosti za cjelokupni energetski sustav Hrvatske, ali i jedna od rijetkih tvrtki u većinskom vlasništvu države koja iz godine u godinu bilježi rast prihoda i dobiti. Predsjednik uprave Dragan Kovačević za tekuću poslovnu godinu kaže kako je po pitanju prihoda i zarade - rekordna.

- Ostvarili smo rast prihoda, kao i rast dobiti veći od pet posto. Janaf je tvrtka čije su dionice izlistane na Zagrebačkoj burzi i svi se financijski podaci mogu lako provjeriti. No, rast prihoda i dobiti za nas više nije novost, jer je svaka od prethodnih sedam-osam godina praktički bila rekordna. U tom smo razdoblju dobit povećali za čak pet puta. Janaf se nekad bavio gotovo isključivo transportom i skladištenjem nafte, ali sada se bavimo čitavim nizom drugih djelatnosti, uvelike smo diverzificirali poslovanje, što je, zajedno s konstantnim ulaganjima rezultiralo znatnim povećanjem kako prihoda, tako i ostvarene dobiti. Pri tom se, kada je o ulaganjima i novim poslovima riječ, vodimo jednostavnom logikom dobrog gospodara. Nećemo ulagati u nove kapacitete, ako za njih već nemamo osigurano korištenje. Počesto se, u državnim tvrtkama posebno, događa da se ulaže znatan novac u postrojenja, opremu i drugo, a bez da su unaprijed sklopljeni poslovi kojima će se osigurati da se ta nova postrojenja odmah počnu iskorištavati. Mi radimo drugačije i vjerujem da svojim primjerom pokazujemo kako nije važno je li tvrtka u većinskom državnom ili privatnom vlasništvu, već je važno da se njome dobro i racionalno upravlja. Zato smo i ove, kao i prethodnih godina, ostvarili dobre rezultate.

Dobra strategija

Podaci o ostvarenom prometu iz Lučke uprave Rijeka, međutim, govore da ste imali pad prometa od 25 posto u prvih sedam mjeseci ove godine?

- To je točno, međutim, pad je zabilježen u prvom redu zbog velikog remonta u riječkoj rafineriji, zbog kojeg ona nije proizvodila cijelu prvu polovicu godine. No i unatoč tome, naši su prihodi rasli. Partnerstvo s Inom i poslovanje s rafinerijom nam je iznimno važno, ali Ina nije naš najveći partner tako da ni remont rafinerije nije imao značajnijeg utjecaja na financijske rezultate tijekom ove godine. Janaf velik dio svojih prihoda ostvaruje uslugama skladištenja nafte, kao i blendanja, te naravno transporta. Skladištimo naftu za opskrbu rafinerija u okruženju, kao i za naše partnere u trgovini naftom, pri čemu se dio nafte transportira naftovodom, a dio se ponovno ukrcava na tankere i otprema morem. Poslovanje Janafa prošireno je u prvom redu na međunarodnom tržištu, sa stranim partnerima, u što smo uložili velike napore prethodnih godina. Tražili smo poslove, nudili slobodne kapacitete po svijetu, a to je donijelo rezultate. Smatram da i po pitanju prodora na inozemno tržište možemo biti uzor drugim državniom tvrtkama.

Poslove dobivaju oni s najboljim ponudama

Preko puta Bosanskog Broda je Slavonski Brod i Tvornica Đuro Đaković, koja je u velikim problemima, a sindikati između ostalih prozivaju baš Janaf, kao državnu tvrtku koja Đuri Đakoviću, kao drugoj tvrtki u djelomičnom državnom vlasništvu, nije omogućila dobivanje poslova na izgradnji spremnika u Omišlju i Sisku.

- Mi bi najradije dali posao njima, ali tako sustav ne funkcionira. Poslove ne dodjeljujemo, nego raspisujemo javne natječaje, a poslove dobiva onaj tko da najbolju ponudu i najbolje garancije da će posao biti napravljen. Meni je žao što Đuro Đaković nije dobio projekte, ali jedna od firmi Đure Đakovića radi na izgradnji spremnika u Sisku. Sada je u Hrvatskoj situacija na tržištu takva da posla ima za sve pa onda izabrani izvođač uglavnom angažira i druge tvrtke kao podizvođače.

Tko su najveći korisnici usluga Janafa?

- To su strane kompanije, poput MOL-a, Glencore-a, Vitola, Rosnefta i drugih. Naravo, značajan partner nam je i Ina. Uglavnom poslujemo s tvrtkama iz čitave šire regije.

Janaf je primjer uspješne tvrtke u većinskom državnom vlasništvu, no pred samo koju godinu bili ste visoko na listi tvrtki koje je država kanila prodati. Što se promijenilo, zašto Janaf nije u cijelosti privatiziran? Treba li ga privatizirati?

- Pa dijelom jesmo privatizirani, A ni država nema dionice u smislu da su one izravno u vlasništvu Republike Hrvatske, nego je udio države, nešto veći od 60 posto, u vlasništvu više državnih fondova i institucija. Osim toga, ne mislim da ima ili treba biti razlike u poslovanju privatnih ili državnih tvrtki. I državna tvrtka može biti uspješna, ako se njome dobro upravlja i donose kvalitetne i opravdane poslovne odluke, jednako kao što tvrtke u privatnom vlasništvu svakodnevno propadaju. Ne mislim da je privatno vlasništvo jamstvo uspješnog poslovanja, već su to dobre poslovne odluke i strateško promišljanje budućnosti tvrtke. Što se tiče potpune privatizacije, smatram da državni fondovi i institucije koji su vlasnici dionica Janafa ostvaruju više nego zadovoljavajuće prihode od dividende svake godine.

kova2

Kao jedan od najvažnijih faktora u uspješnom poslovanju ističete investicije.

- Janaf je u zadnjih pet godina jedan od najvećih investitora u Hrvatskoj općenito. Kao što sam već rekao, u svaku smo investiciju krenuli tako da to bude produktivno ulaganje. Svaki proizvod investicije mora biti prodan unaprijed. Nismo radili tankove, ni povećanje kapaciteta, a da nismo znali za koga to radimo. Radimo analize, znamo koliko i kada će biti isplativo svako ulaganje. Naše najveće investicije su u Omišlju, u proširenje skladišnih kapaciteta, što u dijelu skladištenja nafte, što za skladište derivata. Mi smo preko Omišlja otvorili zanimljivu priču, postali smo sabiralište naftnih derivata te je Janaf zahvaljući tome postao značajan igrač na jadranskom i mediteranskom spot tržištu. Postali smo i trgovci naftom i derivatima na Mediteranu.

Odnos s lokalnom zajednicom - čista petica

U kakvim ste odnosima s lokalnom zajednicom. Općina Omišalj i Primorsko-goranska županija žestoko se protive izgradnji LNG terminala, među ostalim, zbog bojazni od zagađenja okoliša i ugrožavanja turizma. Kakav je njihov odnos prema Janafu i obrnuto?

- U Janafu sam osam godina i imam samo riječi pohvale. Imamo izvrstan odnos i s Općinom Omišalj i s Primorsko-goranskom županijom, kojoj posebno želim zahvaliti zbog susretljivosti po pitanju izmjene prostorno-planske dokumentacije i izdavanja građevinskih dozvola potrebne za realizaciju naših projekata. Ako ćemo ocjenjivati od jedan do pet, rekao bih da je naš odnos s lokalnom i reginalnom zajednicom čista petica.

Ostvarujete li, dakle, profit kupovinom nafte kada je jeftina, skladištenjem te ponovnom prodajom kada cijene porastu?

- Radimo i to, ali u manjoj mjeri Janaf direktno. Mi se ne bavimo toliko izravnim trgovanjem, nego pružamo usluge skladištenja i transporta za tvrtke koje se time bave. Mi smo svojevrsna burza roba. To se do sad pokazalo kao vrlo dobra strategija i stalno radimo na proširenju ponude naših usluga poslovnim partnerima. Nudimo nove proizvode i usluge, ali kao što sam rekao, samo ako za to imamo već unaprijed osigurane poslove. Zahvaljujući tome Omišalj je postao i važna izvozna, a ne samo uvozna luka. Uz to značajno ulažemo u zaštitu okoliša te i po tom pitanju imamo izvrsne rezultate, što nam opet donosi i povjerenje lokalne zajednice i partnera.

Visoki ekološki standardi

Ovog ljeta je ipak zabilježen incident kada se na moru u Omišlju pojavila velika količina pjene, nakon jedne od sigurnosnih vježbi. Kako to objašnjavate?

- O tome je pisao i vaš list i dobro je da javnost zna što se događa. Dobro je i što su nakon toga došle nadležne isnpekcije koje su utvrdile kako je riječ o pojavi pjene koja je potpuno bezopasna za morski okoliš i zdravlje ljudi.

Možda nije štetna, ali složit ćete se, vjerujem, da zapjenjena površina mora usred turističke sezone nije baš najugodniji prizor niti dobra reklama za turizam. Može li se barem tijekom sezone izbjeći izvođenje vježbi koje mogu rezultirati sličnim pojavama?

- A što ako se baš tijekom ljeta dogodi nekakav požar ili eksplozija? Naravno da se trudimo izbjegavati bilo kakve neželjene posljedice, ali moramo i ljeti biti spremni za intervencije u slučaju bilo kakve nezgode, a da bi bili spremni moramo testirati opremu i spremnost ljudstva. To je bila provjera sustava, a u more su dospjele samo potpuno biorazgradive komponente koje ne štete okolini.

grac

Kada govorimo o sigurnosti, u neposrednoj blizini Janafovih skladišta gradi se LNG terminal, a u budućnosti je planiran i kontejnerski terminal. Koliko će takvo kumulativno opterećenje s velikim brojem terminala i brodova utjecati na sigurnost Janafa i tankera koji u njega uplovljavaju?

- Ne mogu to detaljno komentirati jer nisam stručnjak u tom području, međutim, inzistirat ću da sve i uvijek radi po najvišim sigurnosnim i ekološkim standardima. Očekujem da će se i na projektu LNG terminala, kao i mogućeg kontejnerskog terminala poštivati svi ekološki i sigurnosni standardi na nivou na kojemu se poštuju u Janafu. Mogućnost nesreće se nikad ne može do kraja eliminirati, ali se može učiniti puno da se ona svede na najmanju moguću mjeru.

Također u vašem »susjedstvu«, na kopnu prekoputa Janafovog terminala, Ina napokon najavljuje ulaganje u postrojenje za obradu teških ostataka nafte, a s njim i povećanje kapaciteta prerade Rafinerije nafte Rijeka. Što će to značiti za Janaf?

- Za nas bi to značio veliki sinergijski efekt. Imamo iznimno dobre odnose s Inom, a ulaganje u rafineriju značilo bi ne samo da će rafinerija imati više posla, nego i Janaf i luka i čitav niz subjekata i tvrtki uključenih u cjelokupni proces vezan uz luku, rafineriju i Janaf. Svakako pozdravljamo najave iz Ine, iako projekt dolazi sa zakašnjenjem. Vjerujem da će sa zadnjim remontom i tim ulaganjem rafinerija također podići i ekološke standarde te zajedno s Janafom biti predvodnik u segmentu zaštite okoliša.

Isplativ posao

S povećanjem kapaciteta riječke rafinerije planirano je i prebacivanje dijela nafte s domaćih naftnih polja u unutrašnjosti prema Rijeci i to Janafovim naftovodom, koji bi u tom slučaju postao »dvosmjeran«. Je li Janaf tehnički spreman za to?

- Tehnički je sve izvedivo, ali to će biti odluka Ine. Mi smo spremni za opskrbu svih pravaca, ali Ina će odlučivati u kom smjeru će domaća nafta ići.

Dio bi trebao krenuti i prema Mađarskoj. Radite li već i na tome?

- To još nije krenulo. Kao transporter, mi smo i za tu opciju spremni, ali vidjet ćemo kako će se stvari razvijati i kakva će biti poslovna politika Ine.

Je li takvo slanje nafte u dva smjera isplativo?

- Ne postoji u biznisu neisplativ posao, ako mu se odredi prava cijena i ako je kupac spreman tu cijenu platiti. To je pitanje cijene koju će Janaf odrediti u tom slučaju, ali i hoće li Ini to biti isplativo.

Janaf očito dobro određuje cijene svojih usluga, što se tiče vlastite zarade. No dio kritičara kaže kako i zbog skupih Janafovih usluga u konačnici plaćamo skuplje gorivo, dok vi gomilate zaradu.

- To su krive pretpostavke. U strukturi Janafovih prihoda, poslovanje s Inom čini tek manji dio. Preko sedamdeset posto prihoda ostvarujemo u izvozu, od kompanija koje ne rade na teritoriju Republike Hrvatske.

Govoreći o Ini, ona je ugasila rafinerijsku proizvodnju u Sisku, koji je zamišljen kao logističko središte. Hoće li se u tu priču uključiti i Janaf, te razvijati kapacitete u Sisku?

- Već smo se uključili. Radimo na izgradnji dva velika spremnika za naftu te Sisak namjeravamo učvrstiti na poziciji našeg drugog najvažnijeg čvorišta, poslije Omišlja. Zadnjih pet do sedam godina Janaf je doživio veliku transformaciju. Njime se danas upravlja na način da se uz sve standarde o kojima sam govorio, ide prema visokoprofitabilnom poslovanju. Sisak bi bio više orijentiran prema tržištima Mađarske, Srbije i Bosne i Hercegovine, iako još iščekujemo kakva će biti sudbina rafinerije u Bosanskom Brodu. Pratit ćemo sve procese na tržištu i na vrijeme reagirati. Razmišljamo i o zajedničkim projektima s NIS-om i Gazpromom, poput mogućnosti izgradnje produktovoda, ali to je projekt za neku malo dalju budućnost.

Prošlog tjedna predstavljen je nacrt nove energetske strategije Republike Hrvatske u kojemu je izrazit naglasak stavljen na tranziciju s fosilnih goriva na električnu energiju dobivenu iz obnovljivih izvora. Kakvu će ulogu u toj strategiji imati Janaf i što će tranzicija s nafte i plina na obnovljive izvore za vas značiti i kako ćete se prilagoditi?

- Naša je procjena da će fosilna goriva, za našeg životnog vijeka, i dalje imati značajnu ulogu na tržištu energenata te biti aktualna. Vozit ćemo električne automobile, ali i električnu struju treba proizvesti, tako da bi povećanje potrošnje električne energije, kako pokazuju brojne studije, moglo rezultirati još većom potražnjom za fosilnim gorivima. Energetska strategija mora biti uravnotežena, s tendencijom da se ide ka što manjem zagađenju.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
PUST 2020.
Viškovo

PUST 2020.