Oštetio firmu

Optužen direktor riječke Stanousluge: Sam sebi dao 149 kratkoročnih pozajmica?

Slavica Kleva

Inkriminirano razdoblje je od 29. travnja 2010. do 30. srpnja 2012. kad je kao direktor trgovačkog društva Stanousluga, a o čijim je interesima bio dužan skrbiti, sklopio ukupno 149 ugovora o kratkoročnim pozajmicama. Kao direktor Stanousluge i kao davatelj pozajmice, zaključio je sam sa sobom ugovore kao primateljem pozajmice. Taj novac je uzeo za sebe i na štetu tog društva zadržao ukupan iznos od 1.306.790,94 kune.



Nakon provedene istrage zbog osnovane sumnje u zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju, Županijsko državno odvjetništvo podignulo je optužnicu protiv 48-godišnjeg Zorana Štrpca iz Rijeke. Uz kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, Štrbac se tereti i za kazneno djelo povrede dužnosti u slučaju gubitka, prezaduženosti ili nesposobnosti za plaćanje temeljem Zakona o trgovačkim društvima.


Inkriminirano razdoblje je od 29. travnja 2010. do 30. srpnja 2012. kad je kao direktor trgovačkog društva Stanousluga, a o čijim je interesima bio dužan skrbiti, sklopio ukupno 149 ugovora o kratkoročnim pozajmicama. Kao direktor Stanousluge i kao davatelj pozajmice, zaključio je sam sa sobom ugovore kao primateljem pozajmice. Taj novac je uzeo za sebe i na štetu tog društva zadržao ukupan iznos od 1.306.790,94 kune.


Istodobno, Štrbac se tereti da od 1. listopada 2012. do 22. listopada 2012. u istom svojstvu, dakle kao direktor Stanousluge, iako svjestan da je trgovačko društvo nesposobno za plaćanje te da je račun društva u neprekidnoj blokadi od 31. srpnja 2012. godine, protivno obvezama iz Zakona o trgovačkim društvima nije zatražio otvaranje stečajnog postupka nad trgovačkim društvom.


Odbijena žalba




Kaznenu prijavu pratila je i opsežna dokumentacija koja se odnosi na poslovanje Stanousluge, ali i papirologija vezana za postupak poreznog nadzora, podaci iz poslovnih banaka, Fine i slično. Iz poreznog rješenja koje datira iz 2013. godine, utvrđeni su javni prihodi TD Stanousluga i na njih obračunat manji porez na dodanu vrijednost za 2011. i 2012. godinu, pa zatim manje obračunat porez na dobit u 2011. godini te manje obračunat prirez na dohodak od kapitala pa iz toga proizlazi da je plasmanom novčanih sredstava u obliku pozajmica fizičkoj osobi imovina TD-a Stanousluga bila ugrožena. Nisu se mogle podmirivati tekuće obveze iz porezno-dužničkog odnosa i obveza prema ostalim vjerovnicima i zato tužitelj tvrdi da te navedene isplate predstavljaju prikriveni pravni posao, izuzimanje imovine za osobne, privatne potrebe osnivača tvrtke koje podliježu oporezivanju porezom na dohodak.


U drugostupanjskom upravnom postupku u srpnju 2015. godine Stanouslugi je odbijena žalba, a iz podataka Fine razvidno je da je tvrtka u neprekidnoj blokadi od 31. srpnja 2012. godine. Iz dokumentacije pribavljene od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje vidljivo je da je posljednji osiguranik, odnosno zaposlenik, odjavljen 14. studenog 2012. godine.


Dostavljena je i dokumentacija koja se odnosi na otvorena potraživanja koje je Stanousluga imala prema stambenim zgradama kojima je upravitelj TD Rumat. Tako za razdoblje od 2. siječnja 2010. do 23. kolovoza 2012. godine potraživanja iznose 1.303.424 kune. Stanousluga je prilikom prikupljene dokumentacije priložila i tužbu protiv OTP Banke od koje potražuje 681.915 kuna zajedno sa zateznom kamatom.


Negirao djela


Prilikom ispitivanja na tužilaštvu Štrbac je negirao kaznena djela, kazavši između ostalog da je u poslovanju uvijek postupao savjesno i u dobroj vjeri. Osporava točnost činjeničnih utvrđenja, naglašavajući pritom da nije prikupljena sva relevantna dokumentacija i da nisu uzeta u obzir i njegova potraživanja prema TD Stanousluga po osnovi isplaćene dobiti, a kako tvrdi, značajna su. Također, naglasio je da je njemu i njegovom društvu pričinjena velika materijalna šteta, najmanje deset milijuna kuna, a nagli financijski krah doživio je upravo prijevarnim postupanjem nekih osoba, o kojima će se vjerojatno očitovati ukoliko optužnica protiv Štrpca postane pravomoćna i uslijedi zakazivanje suđenja.


S druge strane, provedeno je i financijsko vještačenje pa premda je doista utvrđeno da su postojale obveze društva prema Šrpcu, vrijedi i obratno, da je optuženi dugovao firmi. Vještačenjem je utvrđeno da je optuženi više dužan društvu nego ono njemu, kao i činjenica da su aneksi ugovora o pozajmicama sklapani i nakon što je račun društva blokiran. Stoga je na koncu vještačenja i utvrđen dug Štrpca prema Stanousluzi, nastala šteta u visini od 1,306 milijuna kuna.