Analiza

NEIZVJESNA BUDUĆNOST Hoće li kockasti EURO za dvije godine dočekati s osmoricom veterana?

Marko Cvijanović

Reuters

Reuters

Čak osmorica stožernih reprezentativaca zaći će za dvije godine u »veteransku« dob. To još uvijek ne znači da će izgubiti svoje igračke vrijednosti, ali evidentno je da bi takva momčad u prosjeku bila stara čak 31,2 godine, što uvelike premašuje prosjek najstarijih momčadi



Neki se žene, neki još uvijek partijaju, neki dadiljaju kao novopečeni roditelji, neki su našli nove klubove, neki ih još traže… Život u svakom slučaju ide dalje. Tjedan dana poslije velike utakmice s Francuskom u finalu Svjetskog prvenstva u Rusiji otvaraju se neke nove teme o »srebrnim dečkima«… Nacija iščekuje velike odluke izbornika Zlatka Dalića i nekolicine senatora koji su najavljivali oproštaj poslije Mundijala.


Sve dok spektakularni doček u Zagrebu nije učinio svoje, a stavovi i uvjerenja počeli se iznova preispitivati… Na kušnji su prije svih Danijel Subašić (35 godina), Mario Mandžukić (32), Luka Modrić (32), Ivan Rakitić (30) i Vedran Ćorluka (32), koji je, čini se, u ovom trenutku najbliži odlasku i to ponajprije zbog činjenice da su problemi s ozljedama u posljednje vrijeme ozbiljno narušili njegovu karijeru. Budući da prema nekim naznakama postoji mogućnost da svi osim Ćorluke nastave svoju misiju u kockastom dresu, ispada da će momčad koja je osvojila srebro u Rusiji početi novi, dvogodišnji ciklus za Europsko prvenstvo 2020. godine.


Prosječna dob 


To bi značilo da bi momčad koja je počela utakmicu s Francuskom za dvije godine ovako izgledala: Subašić (35) – Vrsaljko (28), Lovren (31), Vida (31), Strinić (33) – Brozović (27) – Rebić (26), Rakitić (32), Modrić (34), Perišić (31) – Mandžukić (34).




U zagradama su, naravno, godine igrača, od kojih će čak osmorica tada zaći u »veteransku« dob. To još uvijek ne znači da će izgubiti svoje igračke vrijednosti, ali evidentno je da bi takva momčad u prosjeku bila stara čak 31,2 godine, što uvelike premašuje prosjek najstarijih momčadi koje su igrale na netom završenom Svjetskom prvenstvu Rusiji. Najstarije momčadi na ruskom Mundijalu (Panama, Kostarika) u prosjeku su bile stare 29,6 godina.


Reuters


Reuters



Reuters


Reuters



Općenito gledajući, većina »starijih« momčadi nisu u Rusiji napravili osobit rezultat, s izuzetkom Brazila, osme najstarije reprezentacije (28,6 godina) koja je dogurala do četvrtfinala. Mlađe momčadi su u svakom slučaju bile puno uspješnije, Francuska je kao druga najmlađa reprezentacija na svjetskoj smotri (26 godina) postala svjetski prvak, a Engleska (26 godina) igrala u polufinalu. Prosjek starosti hrvatske momčadi (15. po starosti) u Rusiji iznosio je 27,9 godina.


Kad je u pitanju eventualni oproštaj najiskusnijih hrvatskih reprezentativaca, možda za to još uvijek nije vrijeme. Pogotovo pogleda li se ljestvica najstarijih igrača koji su ikad zaigrali u kockastom dresu. Apsolutni rekorder je legendarni vratar »vatrenih«, a danas jedan od Dalićevih pomoćnika, Dražen Ladić, koji je zadnju utakmicu za nacionalnu momčad odigrao kad mu je bilo 37 godina, četiri mjeseca i 27 dana. Zanimljivo je da su na ljestvici desetorice najstarijih čak četvorica vratara (Ladić, Gabrić, Pletikosa, Runje), trojica braniča (G. Jurić, Šimunić, R. Kovač), dvojica veznih igrača (N. Kovač, Soldo) i jedan napadač (Olić). Uzimajući u obzir dob sadašnjih prvotimaca najjače hrvatske nogometne vrste, na EURO-u za dvije godine samo bi se Danijel Subašić uspio ugurati na ljestvicu desetorice najstarijih igrača svih vremena.


Oni koji dolaze


Budući da je perspektiva »kockastih« ipak puno svjetlija od prosječne starosne dobi najiskusnijih igrača, u skorije vrijeme ipak treba očekivati postupno pomlađivanje momčadi koja itekako može računati na svijetlu budućnost. Neki (Ćaleta-Car, Bradarić) su već dobili priliku u Rusiji, a na vrata reprezentacije uskoro će zakucati plejada mladih igrača željnih velike scene. To su u prvom redu Alen Halilović, Josip Brekalo i Nikola Vlašić, ali dolaze i Majer, Moro, Sosa, Letica, Benković, Ćorić… Pritom, doduše, treba biti vrlo oprezan.


Najbolji primjer je Njemačka, koja je odlučila u Rusiju otići s kombiniranom momčadi starijih i mlađih igrača i doživjela debakl. Nijemci su prvi put ispali u prvom krugu Mundijala poslije 80 godina. Posljednji se put to dogodilo davne 1938. godine na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj. Uzgred, nije ovo bio jedini put da aktualni svjetski prvak nije prošao prvi krug natjecanja. Dogodilo se to Talijanima 1950., Brazilcima 1966., Francuzima 2002., Talijanima 2010., odnosno Španjolcima 2012. godine. U novijoj eri je, dakle, samo Brazil poslije osvajanja naslova 2002. godine preživio prvu fazu natjecanja. Na svim Mundijalima što su uslijedili svjetski prvaci abdicirali su u prvoj fazi natjecanja.


Hrvatska spletom okolnosti nije postala svjetski prvak, ali je u Rusiji napravila najbolji rezultat u povijesti i šteta bi bila ne iskoristiti ga kao zamašnjak novih velikih pobjeda hrvatskoga nogometa u budućnosti. Na tom je tragu vrlo važno znati strategiju dvogodišnjega ciklusa, a ne da se otprilike mjesec dana uoči novoga okupljanja reprezentacije još uvijek ne zna hoće li Zlatko Dalić ostati izbornik ili ne!?