Česi se kladili na povratak ploča i pogodili

Vinil je nedokučiva životinja

Danijela Bauk

Dio pogona Croatia Recordsa prodan je u Veliku Britaniju, a ostatak rashodovan. Češka GZ Media svoje je prešaonice sačuvala i prošle je godine od proizvodnje vinila zaradila čak 93 milijuna dolara.



U rujnu 1994. godine svjetlo dana ugledao je posljednji vinil proizveden u velikom pogonu u zagrebačkoj Dubravi, onom nekadašnjeg Jugotona, a poslije Croatia Recordsa. Riječ je o izdanju »Papa Hrvatima« s govorima Ivana Pavla Drugog, objavljenim u povodu njegova posjeta Hrvatskoj. 


Dio pogona Croatia Recordsa potom je prodan u Veliku Britaniju jednoj tamošnjoj tvornici vinila, a ostatak rashodovan, kazuje nam Želimir Bobogredac, predsjednik uprave Croatia Recordsa i dugogodišnji diskofil. Jugotonov pogon u zagrebačkom naselju Dubrava s radom počinje 23. listopada 1963. godine, a već tada proizvode 10 milijuna gramofonskih ploča na godinu.


Bivši Jugoton, današnji Croatia Records, imao je najveću vinilsku tvornicu u ovom dijelu Europe koja je proizvodila i do 12 i pol milijuna ploča godišnje. Jugoton je tih ranih šezdesetih godina kupovao licence za strana izdanja, a diskografska kuća EMI dala je projekt pa je u Dubravi izgrađena tvornica gramofonskih ploča i to po visokim europskim standardima.    

Vrhunski strojevi


– Imali smo najbolju opremu, a ploče koje je proizvodio Jugoton bile su posebno cijenjene kod pravih diskofila. Taj je pogon imao četrdeset postrojenja. Bili su to zaista vrhunski strojevi, među najboljima, pa dio opreme što je prodan jednoj engleskoj tvornici, mislim u Birminghamu, još uvijek je u upotrebi, no nažalost za našu izdavačku kuću tada nije postojala ekonomska računica da nastavimo s proizvodnjom vinila. Naime, mi smo premalo tržište za zapravo tako velik pogon, a s druge strane tehnologija napreduje, kvaliteta vinila sve je bolja i bolja, danas se rade od takvog materijala da se više ne čuje ono tako karakteristično pucketanje kod slušanja ploče, veli nam Babogredac.




Dok su nekad ploče proizvodili u vlastitoj tvornici, Croatia Records nova izdanja danas tiska u tvornici u Nizozemskoj, jednoj od nekoliko koliko ih postoji u Europi. 


Tko zna, da su možda u Croatiji Records devedesetih godina razmišljali poput češkog GZ Media, pa svoja postrojenja umjesto prodaje i rashodovanja pospremili u skladište, možda bi najveća hrvatska diskografska kuća danas imala – tvornicu novaca. 


Naime, češki GZ Media, kod kojeg su godinama unatrag ploče tiskali hrvatski Menart, Dallas Records i Dancing Bear, prošle je godine od proizvodnje vinila zaradio čak 93 milijuna dolara. 


Kad je prodaja vinila kasnih osamdesetih godina prošlog stoljeća dotakla dno, menadžeri češke tvornice GZ Media razmišljali su što učiniti s pogonima za proizvodnju ploča. Odlučili su da neće prodati mašine, već da će ih pospremiti u skladište tvrtke. To je bila i više nego dobra odluka.


U trenutku kad se vinil u modu vratio na velika vrata, kad su ljubitelji glazbe iz godine u godinu sve više kupovali upravo bogato opremljene ploče, u GZ Mediji su obrisali prašinu s prešaonica i počeli proizvoditi ploče za bendove poput The Rolling Stonesa, U2, Boba Dylana i Davida Bowieja. Sa sedam milijuna ploča proizvedenih u 2012. te procjenom od 10 milijuna primjeraka koje bi trebali proizvesti tijekom ove godine, češka tvornica tvrdi da je najveći proizvođač vinila na svijetu. Surađuje s gigantima poput Universal Music Groupa i Sony Musica, a nedavno je potpisala suradnju i s Warner Musicom. 


– Vinil je »nedokučiva životinja«. Svi čekaju kad će ponovo pasti prodaja ploča, međutim ona nastavlja rasti, kazao je za Reuters Jiri Hasek, komercijalni direktor GZ Medije.    

Privatizacija


Zarada od proizvodnje ploča čini otprilike 30 posto sveukupnog prihoda te češke tvornice koja proizvodi i luksuzna pakiranja za proizvode poput mobilnih telefona i viskija. S radom je počela 1948. pod imenom Gramofonove Zavody Lodenice, prvi vinil proizvela je 1951. i bila je najveća tvornica ploča u istočnom bloku.


Tijekom osamdesetih godina prošlog stoljeća prodaja vinila je počela dramatično padati pojavom CD-a i DVD-a, a početkom devedesetih GZ Media je godišnje proizvodila tek oko 200 tisuća ploča.


Nakon pada komunizma, 1989. GZ Media je privatizirana, a otkupio ju je američki fond Winslow Partners, koji ju je potom prodao tadašnjoj upravi tvornice. No, u GZ Mediji nisu samo obrisali prašinu sa starih prešaonica, tijekom godina značajno su uložili u proizvodni pogon i povećali kvalitetu svojih proizvoda. 


Prošlog Božića GZ Media je tiskala specijalno izdanje Beatlesa s dozvolom Paula McCartneyja, a sad rade na specijalnom izdanju za The Who. Prema dostupnim podacima, prodaja vinila u Velikoj Britaniji, glavnom tržištu GZ Medije, do sredine kolovoza dosegla je već 375 tisuća prodanih primjeraka, dok je prodaja u 2012. godini bila 393 tisuće, u usporedbi s 227 tisuća u 2009.