Film Irene Škorić

“Neželjena baština” nagrađena u Veroni: Priča o Hrvatima koji ruše vlastite spomenike obilazi svijet

Hina

foto: Beldocs

foto: Beldocs

U priopćenju Škorić podsjeća da stominutni film »Neželjena baština« priča o spomenicima vrhunskih umjetnika srušenim od devedesetih do danas. Promijenjene društvene vrijednosti i nove političke okolnosti su međunarodno priznata umjetnička djela učinila nepoželjnima i metom vandalskih rušilačkih napada.



ZAGREB – Dugometražni dokumentarni film ”Neželjena baština” redateljice i scenaristice Irene Škorić dobio je Nagradu za najbolju fotografiju na 23. San Gio’ Verona video festivalu – međunarodnom filmskom festivalu u Veroni.


U obrazloženju, žiri je naveo da tu nagradu dodjeljuje »’Neželjenoj baštini’ za prikaz oštre, ali dosljedne slike uništenja spomenika posvećenih Narodnooslobodilačkoj borbi Jugoslavije,« navodi autorica u priopćenju o nagradi.


Film je do sada osvojio prvu nagradu za najbolji dokumentarni film na 6. Balkan New Film Festivalu BaNeFF u Stockholmu, nagradu za najbolji dokumentarni film na Ischia film festivalu u Italiji, posebno priznanje na Accolade global film festivalu u San Diegu i Zlatnu nagradu za najbolji film u kategoriji povijesne i arheološke tematike na WorldFestu u Houstonu, a svoju svjetsku premijeru imao je na međunarodnom Sarajevo film festivalu prošle godine. Hrvatsku premijeru doživio je ove godine na ZagrebDoxu.




U priopćenju Škorić podsjeća da stominutni film »Neželjena baština« priča o spomenicima vrhunskih umjetnika srušenim od devedesetih do danas. Promijenjene društvene vrijednosti i nove političke okolnosti su međunarodno priznata umjetnička djela učinila nepoželjnima i metom vandalskih rušilačkih napada.


Slikom i govorom svjedoka, eksperata, umjetnika i političara, pa i onih koji su građu spomenika prodavali kao sekundarnu sirovinu, film govori o sudbini umjetničkih djela pretvorenih u otpad, ali i o društvu koje se odreklo svoje povijesti i vrijedne umjetnosti. U Hrvatskoj je od devedesetih srušena i devastirana polovica, njih oko tri tisuće, stoji u priopćenju.


Snimanje filma, nastalog u produkciji Artizana filma, potrajalo je nekoliko godina, a za kamerom su se izmjenjivali Branko Cahun, Darko Krakar i Robert Krivec. Montažer je Silvije Magdić a skladatelj Ivo Josipović.