Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
19. studenoga 2019.
Predstavljen program

RIJEKA EPK Doba moći: Što Rijeka ima za reći Europi i kako Europa vidi Rijeku

Foto: M. GRACIN
Foto: M. GRACIN
Autor:
Objavljeno: 17. listopad 2019. u 18:33 2019-10-17T18:33:23+02:00

Pitanje moći nije samo političko ili povijesno, ono je i naša sadašnjost, i to ne samo u dnevno-političkim raspravama; ono se uvuklo u naše kuće, obitelji, intimne odnose...

RIJEKA - Rijeka je samo u posljednjih stotinjak godina promijenila sedam država, proživjela okupacije, oslobođenja, monarhije, carstva, društveno-političke revolucije i krahove. Kroz grad su prolazile burno pozdravljene brojne ličnosti koje su obilježile 20. stoljeće, od D’Annunzija i Mussolinija do Tita i Che Guevare, što je ostavilo trajni pečat u memoriji Riječana. Programski pravac Doba moći Rijeke 2020-Europske prijestolnice kulture inspiriran je upravo takvom Rijekom, Rijekom kao svojevrsnim laboratorijem europske povijesti, te govori o različitim oblicima i odnosima moći kroz povijesne i umjetničke izložbe, vrhunske kazališne, plesne i operne predstave, konferencije i instalacije u javnom prostoru, rečeno je između ostalog na predstavljanju programa Doba moći na kojem su, uz pročelnika za kulturu Ivana Šarara i direktoricu tvrtke Rijeka 2020 Eminu Višnić, govorili i intendant HNK-a Ivana pl. Zajca Marin Blažević, ravnateljica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Nikolina Radić Štivić, ravnatelj Muzeja Grada Rijeke Ervin Dubrović, te Ivo Matulić u ime Muzeja moderne i suvremene umjetnosti.

Životna krivulja

Ivan Šarar na početku je odmah istaknuo kako Doba moći nije klasičan programski pravac Rijeke EPK-a.

– Više je to jedna kompleksna i komplicirana životna krivulja ovog grada. Kad smo prije šest godina počeli raditi na projektu, bez imalo dvoumljenja odlučili smo da bismo bili prevelike kukavice kad se ne bismo u sklopu EPK-a uhvatili ukoštac s programom koji bi se vezao uz kompleksnu riječku povijesnu i političku priču. Rijeka je čudan grad, uvijek na razmeđi civilizacija i uvijek je bila ili nečije leno ili nalik na kolonijalnu točku na europskoj mapi, a sad je prvi put u poziciji da se ozbiljno razvija iznutra, prema željama odozdo, iz lokalnog.

Uostalom, riječka luka, željeznica, pogoni i silosi ne bi postojali da netko u Budimpešti, Beču, pa i Beogradu nije odlučio da smo im važni, odluku koju Zagreb možda nikad nije donio. Uostalom, pogledajte samo koliko prijepora dižu takve teme - od »Galeba«, preko dvojezičnih ploča do izlože o D’Annunziju, zaključio je Šarar.

Emina Višnić naglasila je kako Doba moći istražuje povijesne mijene, aktualno značenje pojma moći, strukturu, iskustva i izvedbe moći.

– Ključno je pitanje što Rijeka ima za reći Europi, a pravac Doba moći otvara tu raspravu, kritički promatra nas same i one oko nas i pružit će nam odgovor kako Europa vidi Rijeku. Pitanje moći nije samo političko ili povijesno, ono je i naša sadašnjost, i to ne samo u dnevno-političkim raspravama; ono se uvuklo u naše kuće, obitelji, intimne odnose.

Kroz kazalište, plesne izvedbe, izložbe, koncerte, konferencije... progovorit ćemo o ključnim pitanjima granica, odnosa prema drugima i drugačijima važnim ne samo u Rijeci, već u Europi danas. Propitivanje granica umjetničke slobode imperativ je iz kojeg proizlaze mnogi programi, a među njima teško je izdvojiti tek nekoliko glavnih. Počeli smo s predprogramom, odnosno izložbom »D’Annunzijeva mučenica«, a bogat izvedbeni program čini i festival slavne europske kazališne skupine iz Bruxellesa Needcompany belgijskog umjetnika Jana Lauwersa, koji uključuje izvedbu nove predstave »Sve što je dobro«, ali i »Koncert benda koji gleda u krivom smjeru« i »Zauvijek«. Tu je umjetnička audiovizualna instalacija »Anakrono kupalište« njemačkog umjetnika Heinera Goebbelsa, jednog od najznačajnih predstavnika suvremene svjetske glazbene i kazališne scene. Smještena na starim bazenima na Školjiću, Goebbelsova instalacija donosi novi život tom značajnom, a zapuštenom prostoru, zaključila je Višnić.

Vježbanje života

Govoreći o produkciji HNK-a Ivana pl. Zajca vezanoj za Doba moći, intendant Blažević naglasio je da u Rijeku stižu svjetska imena i vrhunske predstave, a pojam moći istraživat će se kroz razne žanrove i različite izvedbene umjetnosti.

– Prije svega istaknuo bih predstavu »Vježbanje života - drugi put«, koja se vezuje s kultnom predstavom Nedjeljka Fabrija, Darka Gašparovića i Georgija Para. »Vježbanje života« je kultna, legendarna predstava, mit, ali i prokletstvo jer se sve mjerilo s njome. Mi si postavljamo pitanje je li došlo vrijeme za »Vježbanje života – drugi put«: iznova i na neki nov način? A nema boljeg vremena za to pitanje nego u godini kad je Rijeka Europska prijestolnica kulture. Nova produkcija dolazi nam od vrhunskog grčkog koreografa Andonisa Foniadakisa pod imenom »Plamteća voda« koja se bavi ekološkom problematikom. Od novih opernih produkcija ističemo Wagnerovu operu »Tristan i Izolda« u režiji ugledne američke redateljice Ann Bogart.

Za kraj tu je i predstava »Odletit ćemo oboje, ako ti kažem što se desilo« koja će se igrati, ali na »suhom«, na Bazenima Kantrida. Site-specific baletno-dramska predstava u režiji slovenskog redatelja riječkog podrijetla Janeza Janše, američkog koreografa Mauricea Causeyja i vanjskog suradnika Blaža Zgage je priča o baletu i njegovoj blizini moći i vlasti, radu i disciplini, a prožeta je kroz lik kontroverznog Nikše Župe, ravnatelja ljubljanskog Baleta, ali i trgovca oružjem, zaključio je Blažević.

Promišljanje o granicama

Nikolina Radić Štivić naglasila je kako je upravo izložba »D’Annunzijeva mučenica« postavljena u Guvernerovoj palači na svojevrsan način otvorila programski pravac Doba moći.

– U svibnju 2020. Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, u suradnji s Muzejskom zbirkom Kastavštine i Memorijalnim centrom Lipa pamti, postavlja izložbu »Granice – između rata i kaosa« koja će posjetitelje navesti na promišljanje o granicama, kako osobnim, društvenim i političkim, tako i ekonomskim, koje su nam nametnute ili koje sami postavljamo, kako i koliko utječu na naš svakodnevni život te kako se odražavaju na osobnu slobodu i ljudska prava.

Granicama se bavi i izložba »Violinom iznad granica – Stradivari u Rijeci – Kresnik i Cremona« u povodu 150. godišnjice rođenja Riječanina Franje Kresnika, proučavatelja izrade violina i njihova graditelja, a ciklus uključuje i koncerte vrhunskih glazbenika na Stradivarijevim i Kresnikovim violinama. Tu je i umjetnički program »Prepoznavanje odsutstva« koji komemorira povijesno stradanje Lipe preko različitih aspekata suvremene umjetnosti, naglasila je Radić Štivić.

Ervin Dubrović istaknuo je kako Muzej grada Rijeke ima samo dva programa u sklopu Doba moći.

– Dva, ali iznimno značajna predstavljanja stalnih postava, na lokacijama koje mi muzealci tretiramo i kao eksponate. Velikom svečanošću u obnovljenoj palači Riječkoga trgovačkog društva, odnosni Palači šećera bit će otvoren stalni postav Muzeja grada Rijeke koji obrađuje gospodarsku i društvenu povijest grada od 18. do 21. stoljeća. U dogledno vrijeme bit će predstavljen i renovirani brod »Galeb« te njegov stalni multimedijalni i interaktivni postav. Na »Galebu«, školskom brodu ali i plovećoj rezidenciji Josipa Broza Tita, prikazat će se širenje utjecaja u svijetu na spretan način. Tu se neće govoriti o tome je li taj čovjek bio dobar ili loš za ovaj kraj, je li bio zločinac ili heroj, nego o tome kako je malu zemlju učinio važnom u svjetskim okvirima, kazao je Dubrović.

Borba protiv moći

Muzej moderne i suvremene umjetnosti zahvaljujući umjetničkom ravnatelju Rijeke EPK Slavenu Tolju u programskom pravcu sudjeluje od samih početaka.

– Likovna umjetnost moć poima kao ono protiv čega se treba boriti. U suradnji s Institutom za suvremenu umjetnost iz Zagreba, u MMSU-u će biti postavljena velika izložba »’90.: ožiljci« o suvremenoj umjetnosti u istočnoeuropskim zemljama iz ‘90-ih godina 20. stoljeća, a tu izložbu prati i međunarodna konferencija. Tu je i 3. bijenale industrijske umjetnosti, ali i niz umjetničkih intervencija u javnom prostoru poput one Damira Stojnića »Instalacija za sjećanja na sinagogu«, Vladimira Perića Talenta »Neboder za ptice«, te tri instalacije Giovannija Morbina. Za kraj projekta EPK, u siječnju 2021. bit će postavljena prva retrospektivna izložba Sanje Iveković u Hrvatskoj i široj regiji, zaključio je Ivo Matulić.

U programu Doba moći su još i dvije velike konferencije o povijesti Rijeke u prošlom stoljeću, instalacije i performansi o Golom otoku i brojna druga događanja.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.