Urbanizam Krka od antičkog doba do ranog srednjeg vijeka

Potvrde li se pretpostavke da se južno od katedrale, prema luci, jednom nalazio rimski forum, bit će to ravno senzaciji. No da bi se to dokazalo, bit će potrebna daljnja istraživanja srednjovjekovnog Kaštela dovršenog u 15. stoljeću. Time bi se potvrdila i teza o životu grada u kontinuitetu od šesnaest stoljeća 

U dvorištu Frankopanskog kaštela u Krku, smještenog na Kamplinu, nedavno je završeno arheološko istraživanje koje je donijelo niz izuzetno važnih podataka za poimanje urbanizma grada od antičkog do ranosrednjovjekovnog razdoblja. U dijelu dvorišta uz tzv. Austrijsku kulu nađeni su tragovi rimskog urbanizma koji svjedoče o začecima antičkog grada u prvom stoljeću prije Krista, a pored njih još niz ostataka gradnje iz kasnijih povijesnih razdoblja. 

   Srednovjekovni Kaštel koji je dovršen u 15. stoljeću time postaje mjesto u kojem se otkriva kompleksna slika života grada u kontinuitetu od šesnaest stoljeća.    – Kaštel nikad do sada nije arheološki istraživan, a otvaranjem prve sonde došli smo do zaista velikih otkrića: na malom prostoru od tridesetak kvadrata uz vanjski plašt tzv. Austrijske kule našli smo čak pet građevinskih faza koje svjedoče o razvoju grada u rasponu od 1. stoljeća prije Krista pa sve do 11. stoljeća. Antika je u gradu Krku davno dokazana, ali je srednjovjekovni grad uništio antički pa iz tog razdoblja imamo sačuvane tek ostatke ostataka.   

Ostaci foruma?

Prije nekoliko godina otkriven je Venerin hram, u ulici Galija nađeni su ostaci antičke ulice, ispod Vele place imamo tragove ranoantičkih i kasnoantičkih bedema, a ispod krčke katedrale ostatke termi koje su dokazane još sedamdesetih godina. No, južnije od katedrale do sada nismo imali nikakvih nalaza. Ovo su prvi tragovi gradogradnje na tom području, a najstariji nalazi čak navode na pretpostavku da je riječ o ostatcima nekadašnjeg rimskog foruma koji je negdje morao postojati, ali do sada nije lociran – rekao nam je arheolog Matija Makarun. 

   Prvoj fazi gradnje iz prvog stoljeća prije Krista pripada rimski zid od pravilnih klesanaca, građen u tehnici »opus isodomum« koja se uglavnom vezuje uz javne građevine. Uz to, nađen je i sloj građevinskog materijala koji je služio kao priprema za podnicu, a u njemu ulomci keramike s nekoliko fragmenata amfora grčko- italske produkcije. Na temelju pripreme za podnicu vidljivo je da se radi o velikoj popločenoj površini, s kojom se može povezati nekoliko kamenih ploča izlizane površine, a nađen je i ostatak stepenice. Upravo to Makaruna i navodi na razmišljanje da se radi o ostacima foruma. 

   – Jedna od pretpostavki bila je da se forum nalazi sjeverno od katedrale, na spoju glavnih rimskih ulica cardo i decumanus, ali arheološka istraživanja na tom mjestu nisu moguća. No, forumi su se po pravilima rimske gradogradnje gradili i uz luke, što bi odgovaralo ovom slučaju. Naravno, za sada se radi samo o pretpostavci koju treba potvrditi ili odbaciti daljnjim istraživanjem Kaštela, naglašava Makarun. 

  Saniranje Kaštela

Frankopanski kaštel nastao je u vremenskom razdoblju od 12. do 15. stoljeća, kao spoj triju kula međusobno povezanih zidovima u jedinstven kompleks s unutarnjim dvorištem. Od 1820. godine u vlasništvu je Krčke biskupije, a dvorište je dugo služilo kao vrt časnim sestrama i upravo tim okolnostima treba zahvaliti dobru očuvanost arheoloških slojeva u njegovu podzemlju.    U posljednjih šest godina Kaštel je otvoren za turističko razgledavanje i pomalo se obnavlja. Do sada je saniran sjeverni dio zidina, napravljena je šetnica, uređene su Kvadratna i Venecijanska kula u kojoj je postavljena mala izložba o povijesti Krka, a netom završena arheološka istraživanja dio su pripreme za obnovu Austrijske kule koja se u sklopu projekta HERA financira sredstvima Europske unije. 

   – Točnu dataciju Austrijske kule ne znamo jer do sada nije istražena, ali znamo da je riječ o srednjovjekovnoj kuli, a ne o kuli uz razdoblja austrijske vladavine. Moguće je da je takav naziv dobila jer je u to doba obnavljana. Započetim istraživanjima trebali bismo doći do preciznijih podataka, ali zbog derutnog stanja kule istraživanje nismo mogli započeti u inerijeru jer bi se mogla urušiti. Zbog toga smo krenuli s istraživanjem podzemlja uz vanjski plašt građevine – kaže Makarun i objašnjava otkrivene nalaze, među kojima je nekoliko izuzetnih predmeta, poput izvanredno sačuvanog komada tegule (crijepa) s pečatom cara Nerona koji je vladao od 54. do 68 godine. 

  Neronov pečat i lovorovo lišće

– Tegula s Neronovim pečatom nađena je u nadograđenom dijelu najstarijeg zida koji svjedoči o drugoj fazi gradnje iz druge polovice prvog stoljeća. Pored toga našli smo ostatke rustikalanog zida i podnice koji se na temelju keramičkih nalaza mogu smjestiti u razdoblje od 4. do 8. stoljeća, a k tome i jednog velikog zida koji je dugačak više od četiri metra i širok čak 62 centimetra, a mogao je nastati u razdoblju od 8. do 12. stoljeća. No, niz vrijednih otkrića time ne završava, a do jednog smo došli i pukom slučajnošću. 

   Zbog kiše koja je padala dok smo kopali, slučajno se urušio dio unutarnjeg plašta bedema Kaštela, da bi se pod njim ukazao stariji zid od pravilnih klesanaca povezanih žbukom. Srednjovjekovni zid samo je »nalijepljen« na taj stariji, a po svemu sudeći radi se o ostatku kasnoantičkog bedema uz obalu. Znamo da nije stariji, jer na sjeveru grada Krka imamo ostatke masivnih bedema iz 1. stoljeća, a ovaj je rađen od manjih klesanaca čija upotreba upućuje na razdoblje od kasne antike do kasnog srednjeg vijeka. Međutim, u 15. stoljeću već postoji srednjovjekovni bedem, što znači da ovaj pripada ranijem razdoblju, objašnjava Makarun. 

   Kasnoantičkim nalazima pripada i nekoliko zanimljivih predmeta, poput žličice s rupicama koja očito nije služila kao pribor za jelo, ali je mogla imati kultnu svrhu, a posebnu pažnju plijene i ulomci keramičke svjetiljke ukrašene lovorovim lišćem i srcolikim motivima. 

   – Lovorovo lišće i srcolike motive povezujemo sa 4. i 5. stoljećem, a žličica je nalik onoj koja se upotrebljava za kadionice. Nađen je i jedan fragment kapitela, a sve to povezujemo s kasnom antikom i pojavom starog kršćanstva na Krku, što je dosta važno jer se nalazimo pokraj same katedrale gdje je arheološkim istraživanjima već dokazana starokršćanska faza u 5. stoljeću, kaže Makarun. 

  Posveta Frankopanima

Otkrića do kojih je dovelo prvo arheološko istraživanje Kaštela nadmašilo je sva očekivanja i nadilazi projekt obnove Austrijske kule za koji je – prema riječima voditelja Kaštela Tomislava Škvorca – osigurano oko 100 tisuća eura, od čega 15 posto iz proračuna Primorsko-goranske županije.    – Obnova podrazumijeva građevinsku sanaciju zidova, uređenje novog vidikovca te izložbenog postava na prvom i drugom katu. Izložba će biti posvećena Frankopanima, s naglaskom na staro oružje, a s obzirom na iznimnu važnost otkrića u eksterijeru nadamo se da ćemo uspjeti osigurati i dodatna sredstva za skori nastavak arheoloških istraživanja u atriju Kaštela. Biskupija je već iskazala dobru volju, a s obzirom da se Kaštel koristi u svjetovne svrhe i već je mnogo uložila u njegovu obnovu, vjerujemo da možemo očekivati i snažniju potporu Grada, kao i Primorsko-goranske županije    Arheološka israživanja u krčkom Kaštelu provela je tvrtka »Arheolog« d.o.o, a uz voditelja Matiju Makaruna sudjelovali su dokumentaristica Mirna Vujević i Ema Aničić.