RIJEKA – Kao »teaser« ovogodišnjih Dana srpske kulture u Rijeci u organizaciji Srpskog kulturnog društva Prosvjeta – Pododbora Rijeka, manifestacije koja će se održavati u više navrata tijekom listopada i studenog, Rijeku će posjetiti beogradski trio Jovan Bačkulja, Ivica Đorđević i Aleksandra Sekulić, koji će u petak, 26. listopada u 19 sati u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti predstaviti svoj projekt Medijske arheologije.

Riječ je o, kako kažu, dugoročnom istraživačkom i programskom projektu iniciranom u Arhivu alternativnog filma i videa u Domu kulture »Studentski grad« u Beogradu, koji je započeo programsku aktivnost u okviru Akademskog filmskog centra u listopadu 2006. godine. Baveći se medijskim formama kao simptomima socijalnih fenomena prezentirao je svoja istraživanja u dinamičnom programskom modelu diskusije, uz sudjelovanje i priloge publike, što se, tvrde, pokazalo kao pravi model komunikacije s generacijom koja nije imala prilike promatrati nastanak i razvoj nekih aktualnih te transformaciju nekadašnjih medijskih fenomena.

– Metoda rada tima Medijske arheologije zasniva se na prepoznavanju dominantnih i grupiranju srodnih medijskih formi, stvaranju novog niza medijskih fragmenata koji, za razliku od dekontekstualiziranog niza emitiranja, omogućuje bolji uvid u produkcijske i komunikacijske mehanizme i kontinuitet pojedinačne medijske forme ili medijskih formacija. U ovome se sadrži i jedina analogija s uobičajenim značenjem pojma medijska arheologija u studijama medija: mi samu medijsku formu promatramo kao medijski aparat – kaže trojac, dodajući da je jedan od ciljeva ovog projekta istraživanje novih mogućnosti arhivske prakse, prije svega performativnog potencijala arhiva i arhiva kao kulturne forme.

Što se tiče riječkog programa, i naslov dovoljno govori: »EPP u SFRJ«. Trojac će se zapitati što nam govore blokovi reklama iz 1980-ih godina prošlog stoljeća. Uspoređivat će se pojedinačne reklame, razlike među njima u produkcijskom smislu, ali i to kako montirane u blok emitiranja u programu jugoslovenskih televizija nude panoramu ekonomije SFRJ, ali i čitav niz estetskih, društvenih i kulturalnih instrumenata koje danas teško možemo zamisliti u programu ove vrste. Pritom će se naći i izvori vrlo jakih kontinuiteta.

Jovan Bačkulja pojašnjava: »Bit će tu šarenilo rukopisa jugoslavenske produkcije, kao i imitacije reklamne ponude sa zapada u domaćoj obradi. Ali ponudit ćemo na uvid i otkupljene strane reklame za domaće tržište, propuštene kro JRT-ov filter na jezike naroda i narodnosti. Drugim rečima, bit će to brevijar sećanja koji umije uzdrmati, opomenuti, podsjetiti i nasmijati.