Grad Rijeka

Javne potrebe u kulturi: Provjerili smo koliko kasne plaćanja i može li se stvar konačno dovesti u red

Kim Cuculić

Ivan Šarar / Foto: Silvano Ježina

Ivan Šarar / Foto: Silvano Ježina

Buduća Europska prijestolnica kulture redovito kasni s isplatama korisnicima Javnih potreba u kulturi Grada Rijeke, što remeti proizvodnju kulturnih sadržaja koji su dobili potporu, ali i funkcioniranje kulturnih subjekata koji o toj potpori ovise



RIJEKA Prema planu raspodjele sredstava za programe javnih potreba u kulturi Grada Rijeke za 2017. godinu, planirano je 3,6 milijuna kuna, ostvareno je 2,3 milijuna kuna, a u 2018. preneseno je 1,2 milijuna kuna. Plaćeni dugovi u 2018. iznose 603.880 kuna, dok je 621.827 kuna preostalo za platiti.


Programima zaštite i očuvanja kulturnih dobara treba uplatiti 92.420; izložbenoj djelatnosti 33.900; nakladničkoj djelatnosti 45.107; scenskoj djelatnosti 62.900; glazbenoj djelatnosti 69.000; filmskoj djelatnosti 284.000; novim medijima 15.500; programima kulture nacionalnih manjina 3.000; udrugama prijateljstva 500, a manifestacijama 15.500 kuna.


Kako pojašnjava pročelnik Odjela za kulturu Ivan Šarar, ove je godine Odjel za financije odlučio da se ne smije unaprijed predviđati koliko će biti prenesenih obveza, zato što se proračun radio ranije.




– I ranijih se godina pokazalo da planiramo više nego što je potrebno, što ne ide u korist preciznog planiranja. Stoga u proračunu Odjela za kulturu nema stavke za prenesene obaveze kao ranijih godina, nego iste plaćamo s regularnih pozicija u javnim potrebama (prema djelatnostima), a iznos od 1,2 milijuna kuna koji je prenesen bit će reguliran u rebalansu. Preostali dug od 621.827 kuna planiramo riješiti u prvoj polovici godine – kaže Šarar.


Na pitanje zašto se dug uopće stvorio, Ivan Šarar objašnjava da Grad Rijeka zbog smanjene likvidnosti kasni s plaćanjima, pa se takva situacija reflektira na tempo isplata prema korisnicima sredstava javnih potreba u kulturi.


Problem je širi


– Na sreću, iznosi isplata s kojima kasnimo, kao i samo vrijeme kašnjenja isplata, u protekle dvije godine su se značajno smanjili. Situacije variraju od slučaja do slučaja, no najčešće naše kašnjenje u isplatama lančano uzrokuje kašnjenja u čitavom produkcijskom lancu u realizaciji programa. No ima tu i programa koji se realiziraju krajem godine pa nam zahtjevi za isplatu stignu na samom kraju godine. Sredstva se korisnicima doznačuju u najmanje dvije rate, a prema zahtjevima korisnika kako je to regulirano i samim ugovorima.


Prvi, veći dio se isplaćuje za vrijeme priprema programa, a drugi dio se doznačuje po izvješću korisnika o izvršenom programu. Često se zna dogoditi da korisnici kasne s izvještajima te samim time kasne i isplate, odnosno prenose se u iduću godinu. Trudimo se kroz intenzivnu komunikaciju s korisnicima ažurnije pokrivati barem dijelove troškova koji ne podnose kašnjenja u plaćanju – ističe Šarar.


Neke od korisnika javnih potreba u kulturi Grada Rijeke pitali smo jesu li im sredstva za 2017. uplaćena i što je sa sredstvima za 2018. godinu.


Bernardin Modrić iz Istra filma tako ukazuje da je problem mnogo širi.


– Po meni je najveći problem u tome što se u dodjeljivanju sredstava svima pokušava izići u susret, pa na kraju svi dobiju neku »crkavicu«. U stvaranju filmova to može predstaviti priličan problem. Predviđena sredstva jedva su dostatna za jedan filmski projekt, a ovako se rasprčkaju na deset projektića. Mislim da je to potpuno besmislen koncept koji samo stvara probleme. Trebali bi biti rigorozniji u odabiru filmova za sufinanciranje i postrožiti kriterije. Ovako se ionako mala sredstva bespotrebno rascjepkaju i projekti se ne mogu dovršiti.


Prije nekoliko godina vratio sam sredstva, jer što se može napraviti s 10.000 kuna? Problem hrvatskog društva je i što su se previše namnožile razne udruge, koje samo opterećuju proračun. Sve je to kontraproduktivno i treba uvesti reda. Projekti se ne završavaju, a lova se rasprčka. Udruga je sve više, a novca sve manje. Grad više ne može pratiti taj ritam – smatra Modrić.


Otežana realizacija


Ivana Peranić, voditeljica umjetničke organizacije Kreativni laboratorij suvremenog kazališta KRILA, kaže da su im sredstva za 2017. godinu za Susrete u Kortilu bila uplaćena u prosincu 2017. i to 6.000 od 7.000 kuna.


– Za Susrete nam je prva uplata stigla 29. prosinca. Ostatak nam još nije uplaćen, a finalno izvješće poslala sam 30. prosinca 2017. Za predstavu »Pod pozornicom« nam je isplaćena prva rata od 22.400 kuna tek u siječnju 2018. Za 2018. nije nam još ništa uplaćeno, a imamo pod Novim medijima za Susrete u Kortilu 10.000 kuna i za »Misaona tijela« u scenskim djelatnostima 18.000 kuna – osvrnula se Peranić.


U Hrvatskom društvu likovnih umjetnika Rijeka kažu da su za 2017. dobili sva sredstva, a za 2018. još ništa.


Marin Lukanović iz Filmaktiva potvrdio nam je da su za 2017. godinu dobili sva sredstva, iako sa zakašnjenjem.


– Za 2018. godinu još nismo zatražili uplatu sredstava, jer trenutno provodimo aktivnosti koje se ne sufinanciraju iz javnih potreba u kulturi Grada Rijeke – kaže Lukanović, dodajući da kašnjenje s uplatama uvijek otežava realizaciju projekata.


Kad je riječ o dodjeli potpora za poticanje književnog stvaralaštva, iz Odjela za kulturu kažu da su ukupna sredstva planirana za stipendiranje pisaca isplaćena u 2017. godini.


Književnica Diana Rosandić Živković potvrdila nam je da je za roman »Tetovirana« dobila stipendiju za 2017. godinu.


– Sredstva su uplaćena i potrošena, a dva primjerka dostavljena Gradskoj knjižnici Rijeka kako je obveza ugovora. Za 2018. nisam imala pravo tražiti stipendiju, jer sam dobila stipendiju od Ministarstva kulture za priče »Zidoder«. Kao da čovjek ne može paralelno raditi na više knjiga – pita se Rosandić Živković.


Dobitnica stipendije Dunja Matić kaže da su joj sredstva isplaćena do kraja prošle godine, a u 2018. nije se prijavila na natječaj.