Opet zgražanje

DRUŠTVENI APSURD Kako je kazališni plakat opet postao vruća tema u zemlji koju kultura ne zanima?

Jasmin Klarić

Plakat u kojem udruga Vigilare vidi apel na bludne radnje već je tri mjeseca u javnosti, a reklamna kampanja čiji prekid zahtijevaju završila je 13. rujna. »Ova reakcija rezultat je toga što je ekipa iz udruge Vigilare sama učitala taj sadržaj u plakat. To zapravo dokazuje koliko je umjetnost moćna«, uvjerena je kazališna redateljica Nora Krstulović 



ZAGREB U kino, kazalište, muzej, galeriju, na povijesni lokalitet ili neki drugi događaj iz domene kulture niti jednom godišnje ne ode čak 63,4 posto građana Hrvatske. Ili, još jasnije, praktički tek svaki treći građanin ili građanka Hrvatske makar jednom u godinu dana sebi priušti odlazak na – kulturno zbivanje.


Pa eto, ipak je (opet!) jedan najobičniji plakat koji poziva na pretplatu za zagrebački HNK u narednoj sezoni izazvao zgrožene reakcije moralno-političke prirode. Iz udruge Vigilare su u utorak prosvjedovali zbog, kako kažu »neukusne marketinške kampanje«, a potaknuti »brojnim prosvjedima uznemirenih građana«. »Smatramo da korištenje apela na bludne radnje u promidžbi ne dolikuje nacionalnoj kazališnoj kući i da institucija s takvom tradicijom koja se financira novcem poreznih obveznika, ne bi trebala privlačiti pretplatnike prostaštvom i jeftinim senzacionalizmom«, ocjenjuju u ovoj konzervativnoj udruzi, te prisnažuju kako je kampanja HNK »ispod svih standarda za jednu kulturnu ustanovu od nacionalnog značaja i vrijeđa veliki broj poreznih obveznika«. Stoga traže njezino zaustavljanje i »uklanjanje uznemirujućih plakata iz javnog prostora«.


Frljićizacija Hrvatske 


Predsjednik udruge Vice Batarelo je u izjavi za Večernji list čak prisnažio kako je »zadaća HNK očuvanje nacionalne i njegovanje klasične kulture, a ne prizemno provociranje kroz poigravanje vrijednostima najvećeg dijela hrvatskog naroda«, te kako se radi o »frljićizaciji Hrvatske« kojoj će oni stati na kraj.




Dizanje moralne panike oko jednog kazališnog plakata je jednom već upalilo, prije četiri godine je povučen plakat za predstavu »Fine mrtve djevojke« kazališta Gavella, dok su lošije sreće u Vigilareu bili prije dvije godine kad su zatražili zabranu plakata za predstavu »Hinkemann« na kojoj su vidjeli »golo muško tijelo«.


U samom HNK jučer nisu bili impresionirani zamjerkama konzervativaca.


Ništa čudno jer je sama reklamna kampanja, koja je trajala više od tri mjeseca (pa je toliko dugo i sporni plakat bio u javnosti) završena prije osam dana. »Kampanju su radili vrhunski profesionalni umjetnici, a njezina isključiva namjera bila je najaviti program sezone 2017./2018. i pozvati publiku da postanu pretplatnici, bez ikakvih drugih konotacija«, kaže se u priopćenju uprave HNK, dodavši kako je to uobičajena praksa i u ostalih repertoarnih europskih kazališta. Za kampanju su umjetnici iz ansambala Drame, Opere i Baleta snimljeni u prirodi u okolici Zagreba, objašnjavaju iz HNK.


Poznata hrvatska kazališna redateljica i urednica specijaliziranog portala teatar.hr, Nora Krstulović, smatra kako u plakatu nema apsolutno ničeg spornog. Da doista bode u oči valjda bi to netko dosad primjetio u tri mjeseca koliko je vani. Ova reakcija, smatra, rezultat je toga što je ekipa iz udruge Vigilare sama učitala taj sadržaj u plakat. »To zapravo dokazuje koliko je umjetnost moćna«, uvjerena je Krstulović, koja prosvjed zbog plakata smatra nastavkom uznapredovalog guranja koncepta degenerativne umjetnosti.


Političke konotacije 


I ona i kazališna redateljica Snježana Banović, s kojom smo jučer razgovarali o ovoj »aferi«, cijeloj priči daju i političke konotacije sukoba desnice s ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek. Ni Banović u samom plakatu ne vidi ništa sporno, a u cijeloj priči vidi i svijetlu stranu – jer se radi o dobroj reklami za HNK.


– Ja sam već kritizirala rad intendantice HNK Dubravke Vrgoč, ali ovdje ću svakako stati na stranu umjetnosti. Uostalom, što se dogodilo s pravilom da umjetnost mora biti i blasfemična? A ovdje imamo logiku da nacionalno kazalište mora biti poslušno, zdvaja Snježana Banović.


Ističe kako drugu stranu u nizu političkih priča oko kulture, od HAVC-a do ovog plakata, uopće ne zanimaju argumenti, već samo – buka i bijes.


– Smiješno je koliko smo se svojom pasivnošću prepustili agresivnim skupinama, neznanju, agitaciji i strahovladi, zaključuje Banović.


Glumica Nina Violić, glavni lik sa spominjanog plakata, nije htjela komentirati cijeli slučaj.


Političke bitke za ključne kulturne kote


Iza priče o navodno kontroverznom plakatu valja se, vele upućeni, i klasična hrvatska »kadrologija«, odnosno u ovom slučaju bitka za politički utjecaj u kulturnim institucijama. Vlada je prije dva tjedna imenovala Dubravku Vrgoč intendanticom HNK u drugom mandatu (jedina se prijavila na natječaj), što je prošlog tjedna na aktualnom satu iskoristio i Zlatko Hasanbegović za napad na ministricu kulture Ninu Obuljen Koržinek. Pozvao se pritom na, kako je rekao, nepravilnosti utvrđene upravnim nadzorom iz prvog mandata Vrgoč, te na govor ravnatelja Drame HNK Ivice Buljana na skupu »Antifašizam je moj izbor«. Hasanbegović se upitao hoće li Buljan biti opet izabran za ravnatelja Drame, te ga optužio da je i ranije »nadahnut kolegom Oliverom Frljićem i poduprt javnim novcem, HNK pretvorio u stožer pseudoljevičarskog prakazališnog aktivizma«.


Usporedno s imenovanjima u HNK ide i priča o podjeli zagrebačkog gradskog ureda za kulturu, obrazovanje i sport, na tri zasebna tijela. Ured za kulturu bi mogao pripasti Ani Lederer, trećoj s najuspješnije »liste grupe birača« na posljednjim izborima u Zagrebu – one koju su predvodili Bruna Esih i Zlatko Hasanbegović.