Posjet

Bečke kunsthistoričare oduševio Gustav Klimt u riječkom HNK Ivana pl. Zajca

Nela Valerjev Ogurlić

Foto: Marko Gracin

Foto: Marko Gracin

Činjenica je da naša baština, premda izuzetno bogata, ne obiluje djelima svjetski priznatih umjetnika Klimtova ranga. Rijeka se može ponositi naslijeđenom baštinom među kojom se nalazi i jedno od najsjajnijih slikarskih imena svjetskog glasa – ističe Irena Kraševac



RIJEKA Austrijski povjesničari umjetnosti svake godine odabiru jedan od srednjoeuropskih gradova u kojem se nalaze originalna djela Gustava Klimta, kako bi što bolje upoznali njegov opus i osvjedočili se o stanju slika na terenu. Ove su godine za odredište svog studijskog putovanja odabrali Rijeku, koju su posjetili proteklog vikenda. Pod vodstvom dr. sc. Irene Kraševac s Instituta za povijest umjetnosti iz Zagreba, članovi Društva povjesničara umjetnosti i Društva Klimt-Verein iz Beča stigli su u Rijeku kako bi razgledali slike Gustava Klimta, Franza Matscha i Ernsta Klimta koje od 1885. godine krase gledalište HNK-a Ivana pl. Zajca.


Magnet za publiku


O Klimtovim slikama u Rijeci bili su upoznati upravo zahvaljujući znanstvenom radu Irene Kraševac i njezinom članku objavljenom u austrijskom stručno-znanstvenom časopisu Mitteilungen der Gesellschaft für vergleichende Kunstforschung. U Rijeku ih je doputovalo čak 25!


– Bečki su kolege sa zanimanjem razgledali zgradu Kazališta i s oduševljenjem promatrali tri originalna djela velikog Gustava Klimta – medaljone s prikazima kazališne umjetnosti i glazbe, koji se nalaze u kartušama na svodu gledališta. Ovaj će posjet pokrenuti i njihov angažman oko restauriranja slika, te organiziranja izložbe na kojoj bi se pokazali brojni Klimtovi crteži i studijske slike koji su prethodili konačnoj realizaciji, a čuvaju se u fundusima bečke Albertine i Belvedera. Stručnjaci iz Beča apsolutno su zainteresirani da se takva izložba pokaže i u Austriji. To bi bila senzacija! – rekla nam je Irena Kraševac.


Ona je ovom prigodom održala i izlaganje o dolasku slika u Rijeku i njihovom značenju za hrvatsku umjetničku baštinu.– Činjenica je da naša baština, premda izuzetno bogata, ne obiluje djelima svjetski priznatih umjetnika Klimtova ranga. Rijeka se može ponositi naslijeđenom baštinom među kojom se nalazi i jedno od najsjajnijih slikarskih imena svjetskog glasa koje treba reprezentirati u najboljem svjetlu internacionalnoj publici – naglasila je, dodavši da su Klimtova djela magnet za publiku.

– Pokazala je to i uspješna izložba »Izazov moderne. Zagreb – Beč oko 1900.« održana proljetos u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu, na kojoj su bila pokazana tri Klimtova ulja na platnu te nekoliko originalnih crteža. Izložbu je posjetilo više desetaka tisuća osoba, a najveći uspjeh je što izložba idući mjesec seli u Beč, jer je momentalno stigao poziv direktorice muzeja Belvedere da je i tamo prikažemo. Austrijanci su vrlo zainteresirani za suradnju, za zajedničku baštinu, a imaju i iskustvo s organizacijom programa za Europsku prijestolnicu kulture, jer su i Graz i Linz nosili tu titulu – podsjetila je dr. sc. Kraševac.


Vrhunska djela


O alegorijskim slikama Gustava Klimta u HNK-u Ivana pl. Zajca ona je prošle godine održala predavanje i riječkoj publici. Riječke slike Gustava Klimta, Franza Matscha i Ernsta Klimta naručene su prema planu glavnog arhitekta kazališta Ferdinanda Fellnera od tada mladih i neafirmiranih slikara koji su tek završili školovanje na bečkoj Školi umjetničkog obrta i udružili se u Umjetničku kompaniju, kako bi se lakše plasirali kao dekorativni slikari koji su u prvo vrijeme radili isključivo kazališne oslike.


Prije narudžbe za Rijeku, naslikali su alegorijske prikaze glazbe i plesa za koncertnu dvoranu u Karlovym Varyma, te kazališni zastor i četiri slike za svod gledališta i proscenij gradskog kazališta u češkom Liberecu. Upravo zahvaljujući odlično izvedenim slikama za riječko Kazalište, koje su prije otpreme u Rijeku bile pokazane na izložbi u bečkom Muzeju za primijenjenu umjetnost, dobili su i svoju najvažniju narudžbu – onu za oslik bečkog Burgtheatra.


Muzej grada Rijeke


Klimtovo rano djelo ostalo je u sjeni znamenitih kasnijih slika, poput čuvenog »Poljupca« radi kojeg u galeriju Belvedere u Beču godišnje dolazi nekoliko milijuna posjetitelja! Međutim, u austrijskoj se povijesti umjetnosti Klimtove slike u Burgtheatru i Kunsthistorisches muzeju, koje također spadaju u ranu fazu, smatraju vrhunskim djelima kasnog historicizma. Toj valorizaciji, kako ističe Irena Kraševac, treba pridodati i dosad zanemarena djela koja rese naše Kazalište u Rijeci!


Za boravka u Rijeci, bečki su povjesničari umjetnosti posjetili i Muzej grada Rijeke, gdje su se susreli s ravnateljem Ervinom Dubrovićem koji za 2020. priprema Klimtovu izložbu, na kojoj će restaurirane slike iz Kazališta po prvi put nakon više od 130 godina biti postavljene u visini očišta publike. Posjetili su također Povijesni i pomorski muzej Hrvatskog primorja, gdje ih je dočekao Igor Žic koji ih je proveo postavom uz priču o povijesnim vezama Rijeke i Beča. U Kazalištu se kunsthistoričarima iz Beča pridružila i povjesničarka umjetnosti Daina Glavočić, dugogodišnja kustosica Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci.