RIJEKA Grad Rijeka je 2014. godine pokrenuo program poticanja književnog stvaralaštva s ciljem razvijanja riječke spisateljske scene. Program je predviđen Strategijom kulturnog razvitka Grada Rijeke od 2013. do 2020. Potpora svakako opravdava svoju funkciju, smatra viši stručni suradnik za književnu i knjižničnu djelatnost i razvoj kreativnih industrija u Odjelu gradske uprave za kulturu Alen Kapidžić. Dosad je dodijeljena trinaest puta, što znači da je riječka književna scena bogatija za trinaest rukopisa za koje ne znamo bi li i kada bi bili napisani. Prema Kapidžićevu mišljenju i ukupni broj od 68 prijava pokazuje da interes riječkih književnika postoji za program poticanja te da je ova mjera osnaživanja riječke književne scene dobro pogođena.

Književna stipendija uručena je četiri puta i dobilo ju je tri puta po troje i jednom četvero kandidata. Sustav potpora predviđa mogućnost dodjele polugodišnje potpore, no Kulturno vijeće, koje odlučuje tko će i na koliko dugo dobiti potporu, prethodnih godina je zaključilo da nijedan prijedlog nije kvalitetom prijave i oglednog rukopisa toliko iskočio da bi mu bila odobrena, a također i nije dužno takvu vrstu potpore dodijeliti.

Četiri objave

Kapidžić misli da se u slučaju polugodišnje potpore ne radi toliko o kvaliteti prijava ili strogosti članova vijeća, koliko o nastojanju da se potpomogne pisanje čim većeg broja kvalitetnih rukopisa.

Četvero dosadašnjih korisnika stipendije objavilo je svoje rukopise u elektroničkom formatu na mrežnoj stranici Gradske knjižnice Rijeka, prema do prošle godine ugovornoj odredbi. Na stranici https://www.smashwords.com/profile/view/GradskaknjiznicaRijeka objavljene su knjige: zbirka priča »ZP Vrlo valovito« Edija Jurkovića, roman »Tihi rat« Luke Murine, zbirka priča »O zaboravu« Kristine Posilović te roman »Od Vardara pa do Haaga« Igora Beleša. Ostali su, kaže Kapidžić, ili u fazi pripreme za objavu ili korisnici potpore moraju još dostaviti finalne verzije rukopisa ili su neki od autora u pregovorima s izdavačima pa se čekaju rezultati tih pregovora prije nego se objavi rukopis u e-formatu.

– Objavljivanje u e-formatu je definitivno otvorilo našim korisnicima mogućnost da dobiju povratnu informaciju od svojih čitatelja, što potvrđuje i ukupan broj skidanja objavljenih rukopisa koji je nešto malo manji od 350. Promoviranje objavljenih rukopisa, povezivanje s čitateljima, stvaranje eventualne čitateljske baze za distribuciju objavljene knjige te komunikacija s čitateljima s ciljem dobivanja povratne informacije o napisanom prepušteno je samim autorima, tako da nemamo uvid koliko korisnici tu opciju koriste, ali u svakom slučaju nama je drago da smo im tu opciju omogućili – dodaje Kapidžić.

Na pitanje smatra li da bi rukopis trebao biti urednički sređen i prije elektroničke objave Kapidžić je rekao da se, kada se krenulo u provedbu ove mjere osnaživanja riječke književne scene, vodila među tadašnjim članovima Kulturnog vijeća rasprava o ovom pitanju i zaključak je bio da rukopis ne treba biti uređen, jer cilj ovog natječaja nije priprema rukopisa za objavljivanje, nego poticanje stvaranja rukopisa. Ipak, tadašanji član Vijeća Davor Mandić napominje da se oštro protivio odredbi o objavi rukopisa bez uredničke i ine obrade teksta, no u konačnici su ga ostali članovi preglasali i odlučeno je kako je odlučeno.

Bez obaveze

U međuvremenu je na temelju prijedloga korisnika uvedena i mjera neobaveze objavljivanja neobrađenog rukopisa na mrežnoj stranici Gradske knjižnice Rijeka, već dužnost da se GKR-u dostave dva primjerka knjige nakon objavljivanja. Iako Kapidžić smatra da objavljivanje takvog rukopisa ne šteti eventualnom budućem objavljivanju u tiskanom formatu, Mandić pozdravlja odluku, smatrajući da se ni tekstu ni budućem izdavaču ne čini usluga objavljivanjem sirovog rukopisa, a teško da bi i pisci to htjeli ako nisu primorani.

Tu je mogućnost, uvedenu prošle godine, kako kaže Kapidžić, iskoristila jedna korisnica koja je upravo ovih dana objavila knjigu te oni očekuju da uskoro dostavi primjerke u Gradsku knjižnicu Rijeka.

Ovogodišnje članice Kulturnog vijeća za nakladničku, knjižnu i knjižničnu djelatnost su Lea Lazzarich, Darija Žilić i Vanesa Begić. One će odlučivati o novim riječkim književnim stipendistima po Javnom pozivu za koji se kandidati, podsjetimo, mogu prijaviti do 1. ožujka. Na raspolaganju je ukupno 60.000 kuna, a pravo podnošenja prijave imaju fizičke osobe koje djeluju na riječkoj književnoj sceni.