RIJEKA » Za program javnih potreba u kulturi Grada Rijeke u 2014. godini, koji obuhvaća programsku djelatnost ustanova i ostalih korisnika, ukupno je planirano 7,8 milijuna kuna. Međutim, od toga su 2,5 milijuna kuna rezervirana za podmirenje dugova iz 2013. godine. Riječ je o sredstvima koja nisu isplaćena za lani ugovorene i realizirane projekte. Kad je u pitanju knjižna i nakladnička djelatnost, za 2014. godinu predviđeno je ukupno 250.000 kuna, što je u usporedbi s prošlom godinom još 50.000 kuna manje, dok je za 2012. taj iznos bio 405.000 kuna. 

  Prednost manifestacijama

U nakladničkoj, knjižnoj i knjižničnoj djelatnosti za 2014. pristigao je 101 prijedlog programa od 44 predlagatelja. Gradskoj knjižnici Rijeka dodijeljeno je 368.000 kuna, a prošle godine 398.000 kuna. Od ukupne svote 298.000 kuna namijenjeno je nabavi knjižnične građe (prošle godine 200.000 kuna), a 30.000 kuna za objavljivanje knjige dobitnice Književne nagrade »Drago Gervais« za 2013. godinu. Za zaštitu građe preuzete obveze iz prethodne godine iznose 40.000 kuna. 

   U 2014. godini Grad Rijeka sufinancirat će tridesetak programa 12 predlagatelja u knjižnoj i nakladničkoj djelatnosti. Hrvatsko društvo pisaca dobilo je za projekt »Flumen obscura« 20.000 kuna, a Iva Vlašimsky za mobilnu aplikaciju za djecu »Mačke na točke« 10.000 kuna. Časopisu »Sušačka revija« dodijeljeno je 20.000 kuna, dok je Studio TiM za projekt »Ri lit – Noć velikog čitanja 2« dobio 30.000 kuna. Književni programi u knjižari »Ribook« sufinanciraju se s 30.000 kuna, a prijevod knjige »Kosa posvuda« Tee Tulić na engleski jezik s 15.000 kuna. Udruga »Katapult« dobila je za 51. Goranovo proljeće u Rijeci 30.000 kuna, za Ediciju »Katapult« 20.000, za »Književnost uživo« 15.000, a za »P(j)esničenje RI-BG« 15.000 kuna. Udruzi »parNas« za elektronički časopis »Re« odobreno je 15.000 kuna, a sedmi Riječki sajam knjiga »Vrisak« sufinancirat će se s 30.000 kuna. 

   Zbog posebnih kriterija književne manifestacije imaju prednost pred klasičnim nakladništvom, a od časopisa sufinanciraju se samo oni koji potiču književno stvaralaštvo. Sredstva za knjižnu i nakladničku djelatnost svake su godine sve manja i manja, što je izazvalo komentar da bi na ulazu u Rijeku uz natpis »Rijeka – grad prijatelj djece« trebalo pisati i »Rijeka – grad neprijatelj knjige«. Situacija za knjižnu i nakladničku djelatnost nije dobra ni na nacionalnoj razini, no u Rijeci je odnos prema knjizi posebno nepoticajan. 

  Pogubno po knjigu

O tome svjedoči čovjek iz branše – Dragan Ogurlić, direktor Izdavačke kuće »Adamić«: 

   – Prošle godine Izdavačka kuća »Adamić« prijavila je na Kulturna vijeća Odjela za kulturu Grada Rijeke 17 projekata – monografije, prijevode, povijesne studije i slikovnice – i dobila ukupno 17 odbijenica! Shvatili smo to kao poruku i više se nećemo prijavljivati na te komplicirane i uzaludne natječaje, nakon kojih su i eventualna odobrena sredstva nedovoljna za bilo kakvu ozbiljnu akciju. Ne znam u kojem to svijetu žive u gradskom Odjelu za kulturu kada misle da je sa sredstvima dovoljnim za financiranje jedne kvalitetnije monografije godišnje moguće financirati brojne projekte u nakladničkoj, knjižnoj i knjižničkoj djelatnosti. 

   Problem je, naravno, puno širi i poguban je po knjigu u ovom gradu. Otkako je novoga pročelnika knjižnice ne dobivaju novac za nabavu knjižne građe; potpore lokalnim izdavačima svedene su na minimum ili potpuno ukinute; godinu dana kasni potpora časopisima; ne podupiru se sajmovi knjiga niti nastupi na sajmovima u drugim gradovima; odustalo se od nove gradske knjižnice, u stečaju je nekada najveći gradski izdavač Izdavački centar Rijeka… 

   Što onda zaključiti o tretmanu knjige, nego da je to aktualnoj postavi gradskog Odjela za kulturu potpuno neinteresantno područje – smatra Dragan Ogurlić. 

  Podijeliti mizeriju

Svoje viđenje situacije dao nam je i Davor Mandić, član Kulturnog vijeća za knjigu: 

   – Ovogodišnje vijećanje riječkog Kulturnog vijeća za knjigu prošlo je u ozračju višestruke frustracije. Naime, na pola vijećanja došla je depeša da će se i tako mizerni novci za distribuciju – 300.000 kuna – smanjiti za dodatnih 50.000. Dotad su već ispali brojni programi koje je vijeće htjelo podržati, pa je ostalo ili pobacati sve papire i maniti se ćorava posla, ili probati još malo stisnuti jer će to i tako netko napraviti. Stisnuli smo, i na kraju podijelili mizeriju na 30 programa. 

   U njihovoj strukturi zastupljena je širina koja predstavlja ideju po kojoj se ovo vijeće ravna: u vremenu krize podržati programe koji za relativno malo novaca postižu zavidne rezultate. Tražila se izvrsnost, kreativnost, ali i kontinuitet, tradicija. U svemu tome ima, i mora biti nezadovoljnih. Među prvima »Književna Rijeka«, koja se na žalost nije uspjela probiti u gornji dom kvalifikanata za subvencije kad su zbrojeni svi bodovi pojedinih članova vijeća. Bila je vrlo visoko, ali u kontekstu ovog budžeta na žalost nedovoljno. No pritom smo računali i da je ovaj časopis naslonjen na dobro organizirano Društvo hrvatskih književnika te da će sigurno naći načina da zatvori financijsku konstrukciju iz drugih izvora. 

   Mogao bih sada reći koje je pozitivne stvari iznjedrilo ovo vijeće, da je podignuta transparentnost odlučivanja i promijenjen model, da smo stisnuli i Odjel, koji je ove godine odlučio ne intervenirati u odluke poučen prošlogodišnjim iskustvom, ali sve je to premalo. Svi skupa pali smo na ispitu lobiranja za proračun. I nije nam utjeha što je proračun smanjen gotovo svima u kulturi, kao ni to da već mnoge nervira spominjanje pada od 86 posto u sektoru knjige u odnosu na mitsku 2008. godinu. Ponavljat ćemo to dok se stvari ne promijene ili dok nas ne pojede malodušje – kaže Davor Mandić. 

  Poticaj knjižnici

U usporedbi s prošlom godinom sredstva su smanjena i Gradskoj knjižnici Rijeka. Gorana Tuškan Mihočić, ravnateljica Gradske knjižnice Rijeka, ipak ukazuje na jednu pozitivnu činjenicu: 

   – Za Gradsku knjižnicu Rijeka najveći je poticaj oslobađanje od plaćanja najamnine za prostore. Mi smo, naime, jedina knjižnica u Hrvatskoj koja je svome osnivaču plaćala najamninu za prostore koje koristi za redovnu djelatnost. To je nelogičnost na koju smo godinama ukazivali, a sada će nam to što više nećemo morati plaćati najamninu za dio prostora bitno olakšati planiranje vlastitih programa. Mislim da je i logično da se Grad pobrine za osnovnu infrastrukturu svojih ustanova, dok ćemo se za programe nekako pobrinuti sami. 

   Što se tiče sredstava za nabavu knjižne građe, u toj svoti od 298.000 kuna sadržano je i ono što nismo dobili za 2013. godinu. Ne možemo reći da se radi o nekim velikim koracima naprijed, nego o pokušaju preživljavanja iz godine u godinu, uz što manje posljedica po naše korisnike – kaže Gorana Tuškan Mihočić.