Lutkarska produkcija

Što smo vidjeli na 22. Reviji? Lutkarske priče za male i velike o izgubljenom domu

Kim Cuculić

Na Reviji je ove godine sudjelovalo 17 kazališta iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Srbije, a prvi put u Rijeci je predstavljeno kinesko lutkarsko naslijeđe te suvremeno grčko lutkarstvo



Početak studenoga u Rijeci tradicionalno je rezerviran za Reviju lutkarskih kazališta, koja je ove godine održana 22. put. Prilika je to da se riječkoj publici pruži presjek najkvalitetnije recentne lutkarske produkcije u Hrvatskoj i dijelom iz inozemstva. Na Reviji su uvijek zastupljene raznolike lutkarske poetike i tehnike, pa su ove godine predstavljene zanimljive kombinacije teatra sjena, video-projekcija i objekata, predstave bazirane na pokretu s animacijskim elementima te interaktivno kazalište. Kao poveznica među odabranim naslovima nametnula se tema doma – upravo u današnje vrijeme u kojem sve više ljudi napušta i gubi svoje domove. 


Kazalište postaje utočište


U tom smislu, ovogodišnja Revija znakovito je otvorena predstavom »Odisej – san o povratku« Dječjeg kazališta Republike Srpske (Banja Luka) u režiji Biserke Kolevske, kojim se najopjevaniji lik mitologije staroga kontinenta simbolički vratio kući – u kazalište koje postaje sigurno utočište i dom. Nadovezujući se na ovu sezonu Gradskog kazališta lutaka Rijeka, koja je u znaku »neobične baštine«, i 22. revija vratila se starim pričama i bajkama, propitujući ih iz pozicije današnjeg vremena. Kako u uvodniku programske knjižice ističe ravnateljica riječkog GKL-a Magdalena Lupi Alvir, ovogodišnje predstave promišljaju o slobodama, odrastanju, zajedništvu, važnosti prihvaćanja različitosti i snazi dječje mašte.


Klasici i suvremenici 


Na Reviji je ove godine sudjelovalo 17 kazališta iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Srbije, a prvi put u Rijeci je predstavljeno kinesko lutkarsko naslijeđe te suvremeno grčko lutkarstvo. Nove scenske interpretacije klasičnih tekstova ponudile su predstave »Pipi Duga Čarapa« Astrid Lindgren u produkciji GKL-a Rijeka te »Karlson s krova« A. Lindgren u izvođenju Kazališta lutaka Zadar; »Putovanje i zgode šegrta Hlapića« (Ivana Brlić-Mažuranić – Ana Tonković Dolenčić) Zagrebačkog kazališta lutaka i »Bijeli jelen« (Vladimir Nazor – Tamara Kučinović) u produkciji Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića u Osijeku. Za kraj Revije ostavljen je »Kineski lutkarski omnibus« Yangzhou lutkarskog istraživačkog instituta Jiangsu.




Uz književne klasike bili su zastupljeni i suvremeni autori. Predstava »Nevidljiva« Kazališta Virovitica i Kazališta lutaka Zadar nastala je prema dramskom tekstu Maje Pelević, a »Gospođica Neću« Gradskog kazališta – Scene Gorica prema predlošku Sunčane Škrinjarić. Tekst Olje Savičević Ivančević »Som na cilome svitu« nagrađen je prvom nagradom na natječaju za najbolji dramski tekst »Mali Marulić« 2015. godine. U istoimenoj predstavi Gradskog kazališta lutaka Split na dalmatinskom dijalektu obrađena je tema usamljene djece koja odrastaju na izoliranim otocima, prepuštena odgoju ostarjelih djedova i baka. Uz pomoć dječje mašte i raznih morskih stvorenja, otoci će »otploviti« i susresti se negdje na pučini, povezujući dvije srodne dječje duše.


O temi putovanja progovara predstava »Iza pet gora« Irene Rajh, u produkciji Dječje kuće umjetnosti i Lutkarskog kazališta Fru Fru iz Ljubljane. Lutkarska predstava »Dindim, o nježnosti« Tamare Kučinović, u produkciji Umjetničke organizacije Gllugl iz Varaždina, nastala je prema istinitom događaju u Riju de Janeiru, gdje je jedan starac postao obitelj jednom mageljanskom pingvinu. Morana Dolenc i ansambl predstave potpisuju naslov »S razlogom« Kazališne družine Pinklec iz Čakovca, a prema Katji Gehrmann nastala je predstava »Medvjed i mali« Lutkarskog kazališta Ljubljana. Naslov »Črčke« Plesnog teatra Ljubljana, Teatra AEIOU i VRUM-a Zagreb/Varaždin (autorstvo i koncept potpisuju Katja Kähkönen, Mateja Ocepek, Katja Povše i Sanja Tropp Frühwald) zaigrana je i poetična plesna predstava za najmlađe. Riječ je o studiji o tome kako mala djeca vizualno percipiraju sebe i vlastito tijelo u različitim razdobljima njihovog psiho-fizičkog razvoja. Grčka predstava »Pjevaš li pod tušem?« Lite Aslanoglou i Lutkarskog kazališta Skantzi na zanimljiv je način povezala lutkarstvo i opernu umjetnost, a »Basne iz sjene« Kazališta za djecu iz Kragujevca inspirirane su djelima Charlieja Chaplina i Federica Fellinija. Prema motivima slikovnice Marijane Jelić napravljena je predstava »Vještica Dragica« Lutkarskog kazališta Maribor u koprodukciji sa zagrebačkim Teatrom »Puna kuća«, čija se radnja odvija u srednjem vijeku. Neki od redatelja predstava afirmirani su u kazalištu i lutkarstvu: Ivana Djilas, Zlatko Sviben, Renata Carola Gatica, Ljudmila Fedorova, Tamara Kučinović…


U popratnom programu multimedijalnom instalacijom »Svjetlosno igralište« predstavio se austrijski kolektiv Circus Lumineszenz. Instalacija je zamišljena tako da su sudionici pozvani da aktivno sudjeluju u kreaciji glazbe i vizualnog prikaza – potiče ih se da »slikaju« po zraku s različitim svjetlosnim igračkama, dok video kamera hvata te svjetlosne poteze i šalje podatke računalu gdje se oni procesuiraju i stvaraju snažne i privlačne vizuale. Dio programa su i različiti nekonvencionalni glazbeni instrumenti kućne izrade, kao, na primjer, elektronička marimba, fotofono i mala laserska harfa koji, spojeni na kompjutor, izazivaju magične elektronske zvukove i efekte te stvaraju tako glazbu skladanu upravo za instalaciju.


Radionice i igraonice 


U Galeriji »Kortil« održana je radionica izrade štapnih lutaka »Islandski trolovi«, pod vodstvom Grete Clough s Islanda. Polaznici su upoznati s islandskim lutkarstvom i dugom tradicijom pripovijedanja na Islandu. Važan dio njihova kulturnog naslijeđa kreće se oko »skrivenog naroda«, odnosno vilenjaka, duhova, trolova i drugih tamnih bića skrivenih od pogleda ljudskog oka. U ovoj radionici Greta Clough istražila je teme iz islandskog folklora, vođenjem djece kroz kreaciju njihovih vlastitih štapnih lutaka u obliku islandskih trolova, koristeći prirodne materijale iz ruralnog dijela Islanda. Greta Clough je umjetnička direktorica i kreativna producentica Handbendija. Nekadašnja je umjetnička suradnica londonskog kazališta Little Angel Theatre i ima veliko iskustvo rada na originalnim kazališnim produkcijama, koje su gostovale po cijelom svijetu.


Revija je zaključena dodjelom nagrade publike »Domino«, te tradicionalnom lutkarskom radionicom i igraonicom. Radionica i igraonica neizostavan su dio Revije i uvijek okupljaju mnoštvo djece i roditelja na kreativnom druženju i izradi lutaka. Radionicu osmišljavaju likovni umjetnici GKL-a, dok su na igraonici i druženju s lutkama glumci-lutkari riječkog kazališta lutaka.