Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 14° 1n
Sutra: 17° 21° 1
24. travnja 2018.
Zanmljiva Izložba

Povijest u očima karikaturista: Značajne riječke ličnosti, političke pojave i društvene mijene

Foto: Marko Gracin
Foto: Marko Gracin
Autor:
Objavljeno: 16. studeni 2017. u 12:32 2017-11-16T12:32:19+01:00

Riječ je o karikaturama i ilustracijama na temu političke situacije u Rijeci u prvoj polovici 20. stoljeća, a uglavnom se radi o građi iz 1919. i 1945. godine. Na izložbi se može vidjeti karikature Louisa Meyniera, Slavka Vereša, kao i dalmatinskoga kruga karikaturista okupljenih oko časopisa Duje Balavac i druge

RIJEKA U Muzeju grada Rijeke u petak u 19 sati bit će otvorena izložba »Pazi, oštar pas!« autorice Deborah Pustišek Antić, koja predstavlja izbor karikatura i ilustracija na temu političke situacije u Rijeci u prvoj polovici 20. stoljeća s naglaskom na razdoblje oko dvaju svjetskih ratova.

Iako je uglavnom riječ o građi iz 1919. i 1945. godine, počeci ove umjetnosti sežu još u 1846. godinu kad nastaje prva karikatura u Hrvatskoj – »Mađaron u kolijevci«. U isto vrijeme u Rijeci boravi bankar Louis Meynier, brat suosnivača Tvornice papira koji se bavio slikarstvom i družio se s riječkim umjetnicima, a upravo njegovo ime veže se i uz početak pojave karikatura na temu Rijeke. Meynierove karikature uglavnom su se bavile značajnim riječkim ličnostima, pripadnicima visokog društva oko Tvornice papira, a najpoznatija »Lijepa Ida« posvećena je supruzi riječkog guvernera Idi Kiss Nemesker, koja je slovila za veliku zavodnicu, čijim čarima nije odolio ni Franz Liszt.

Nažalost, Meynierove karikature riječkih građana tek su usamljeni primjeri ovoga žanra sve do kraja Prvog svjetskog rata kada se nekolicina autora, a među njima i dobro poznati Slavko Vereš, počinju baviti riječkim temama, a prvenstveno D’Annunzijem kao političkom pojavom.

Trokutaste prizme

Ovaj vrsni karikaturist kojem se gubi trag nakon odlaska u London 1950. godine bio je jedan od najdugovječnijih i najkvalitetnijih suradnika najznačajnijeg humorističko-satiričkog časopisa u povijesti hrvatskog novinarstva – Koprive – koji je od 1906. izlazio u Zagrebu, a okupljao je vrsne autore poput Frana Branka Angelija Radovanija, Branimira Petrovića, Antuna Motike, Petra Križanića...

Premda je časopis izlazio u Zagrebu, od 18. do 43. broja 1919. u njemu se objavljuju karikature koje oslikavaju stanje u Rijeci za vrijeme D'Annunzijeva režima. Jedna od njih je i Vereševa karikatura koja prikazuje D' Annunzija u liku majmuna otrgnutog s lanca koji se popeo na vrh Gradske ure, s tempiranom bombom na repu.

Upravo ovaj rad, u obliku uvećanog crteža na zidu, dočekat će posjetitelje na početku izložbe koja uključuje još nekoliko uvećanja u izvedbi akademske slikarice Mirne Kutleše. Kutleša je autorica inventivnog postava u kojem će dio građe biti prikazan i na trokutastim prizmama koje lebde u prostru.

Primjenjivo i danas

Na izložbi je zastupljen i dalmatinski krug karikaturista okupljen oko časopisa Duje Balavac, u kojem je objavljivao i jedan od najuspješnijih hrvatskih skladatelja Ivo Tijardović, koji se profesionalno bavio i izradom satiričnih crteža, macchietta, podvrstom karikature s naglaskom na dekorativnoj stilizaciji bliskoj art decou.
Drugi svjetski rat donosi pak karikaturu na propagandnim lecima iz partizanskih tiskara riječkog i istarskog kraja, koje izuzetno britkim humorom zorno prikazuju tadašnju političku situaciju.

Kako bi se povijesna građa dovela u korelaciju sa suvremenim zbivanjima, Muzej je uspostavio suradnju s Akademijom primijenjenih umjetnosti u Rijeci pa će se u dijelu izložbe »Bolje vrabac u ruci nego Galeb u luci« vidjeti i studentski radovi nastali na radionici održanoj pod vodstvom Mirne Kutleše.

Radionica je inspirirana sadašnjim i budućim stanjem Titovog broda Galeb u riječkoj luci, a organizirana je uz želju da se kroz edukaciju nadolazećih generacija umjetnika stvori otpor prema neopravdanoj marginalizaciji karikature u suvremenim medijima i da se potakne svijest o važnosti kritičkog promišljanja društvenih zbivanja.

A kao dokaz da se povijest ponavlja i da iz nje ništa nismo naučili stoji činjenica da povijesna građa prikazana na izložbi nije izgubila na aktualnosti. Svi problemi i teme koji su se našli na oštrici karikaturista primjenjivi su i na današnje vrijeme.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka