Salone degli Incanti

Majstor optičkih varki: Posjetili smo veliku izložbu Mauritsa Cornelisa Eschera u Trstu

Kim Cuculić

Izložen je impozantni opus / Foto Goran ŽIKOVIĆ/LA VOCE

Izložen je impozantni opus / Foto Goran ŽIKOVIĆ/LA VOCE

Genij Eschera odredio je jedinstven jezik napravljen od imaginarnih svjetova, u biti nemogućih svjetova, u kojima se susreću umjetnost, matematika i filozofija



TRST  Tršćanski Salone degli Incanti, izložbeni prostor uređen u bivšoj ribarnici na rivi u Trstu – namijenjen modernoj i suvremenoj umjetnosti, nastavlja s programom velikih izložbi. Jedna takva otvorena je sredinom ovog tjedna, a donosi 200 radova i remek-djela čuvenog nizozemskog umjetnika Mauritsa Cornelisa Eschera.


Među poznatijim radovima su »Ruka s reflektirajućom kuglom«, »Relativnost« i »Unija«. Uz najpoznatija djela, prvi put je predstavljena serija »Dani Stvaranja« – šest ksilografija koje govore o stvaranju svijeta. Izložba je podijeljena u 8 cjelina. Slavni umjetnik poznat je po svojim drvorezima, litografijama i mezzotintama.


Uoči otvorenja izložbe održana je konferencija za novinare, na kojoj su sudjelovali predstavnici Grada Trsta i Gruppo Arthemisia, u suradnji s M. C. Escher Foundation. Kustos izložbe je Federico Giudiceandrea, jedan od najvažnijih eksperata za Eschera na svijetu.




– Genij Eschera, umjetnika koji je umro 1972. godine, odredio je jedinstven jezik napravljen od imaginarnih svjetova, u biti nemogućih svjetova, u kojima se susreću umjetnost, matematika i filozofija. No tek je devedesetih godina Escher počeo postizati veliki uspjeh i među širom publikom – istaknuto je na konferenciji za novinare.


Foto Goran ŽIKOVIĆ/LA VOCE


Foto Goran ŽIKOVIĆ/LA VOCE



Beskonačnost i nemoguće


Maurits Cornelis Escher rođen je 17. lipnja 1898. u nizozemskom Leeuwardenu, a preminuo je 27. ožujka 1972. u Hilversumu. Ovaj veliki grafičar poznat je po bakropisima i drvorezima na kojima je nemoguće učinio – mogućim. Njegova djela inspirirana su matematikom, a konstrukcije koje u stvarnosti nisu moguće u radu ovog poznatog Nizozemca izgledaju i više nego realno.


Iako nije imao geometrijsko obrazovanje, u istraživanju pojma beskonačnosti i nemogućeg u arhitekturi Escher se intuitivno dobro koristio matematičkim odnosima između oblika i prostora.


Najpoznatiji majstor optičkih varki bio je fasciniran arhitekturom i nemogućim. Inspiracija su mu istovremeno bile poznate europske građevine poput maurske Alhambre u Španjolskoj, ali i nemogući zamišljeni objekti poput takozvane »Neckerove kocke« Švicarca Louisa Alberta Neckera.


Izložba u Trstu, Maurits Cornelis Escher / Foto GORAN ŽIKOVIĆ/LA VOCE


Izložba u Trstu, Maurits Cornelis Escher / Foto GORAN ŽIKOVIĆ/LA VOCE



Escher je inspirirao brojne suvremene autore, a njegova djela u različitim verzijama prikazana su u popularnoj kulturi, primjerice u seriji »Doctor Who«, te animiranim serijama »Family Guy« i »The Addams Family«.


Escherovo djelo »Procession in Crypt« poslužilo je kao inspiracija za neke elemente u »Gospodaru prstenova«, a u »Inceptionu« Christophera Nolana pojavljuju se beskonačne stube. Nolan je sam u više navrata istaknuo kako crpi inspiraciju od Eschera. Bio je inspirativan i za bitnike i hipike, a njegov rad »Relativnost« pojavio se na naslovnici albuma »On the Run« Pink Floyda.


Izložba u Trstu, Maurits Cornelis Escher / Foto GORAN ŽIKOVIĆ/LA VOCE


Izložba u Trstu, Maurits Cornelis Escher / Foto GORAN ŽIKOVIĆ/LA VOCE



Italija i Alhambra


Njegova djela imala su snažan utjecaj na stvaranje brojnih ideja o alternativnim stvarnostima, misticizmu i mentalnoj emancipaciji. On je sam za svoje radove rekao: »Pokušavam prikazati da živimo u prekrasnom i uređenom svijetu, a ne u kaosu u kojem ne postoje nikakve norme, iako se ponekad čini tako«.


Prije nego što su njegove ruke crtale ruke koje crtaju ruke, Escher je pokazivao sklonost prema pejzažima. Najviše ga je oduševila Italija koju je proputovao još dok je bio mlad, i koja ga je inspirirala da napravi niz pejzaža od kojih je najpoznatija litografija »Castrovalva«. Godine 1936. putovao je Mediteranom i u Granadi je posjetio islamsku palaču Alhambru, koja ga je oduševila.


Geometrijski uzorci islamske umjetnosti toliko su ga inspirirali da je odustao od pejzaža i odlučio se tome posvetiti u potpunosti. Mnogi su vjerovali da se Escher počeo baviti uzorcima zbog matematike, no prava istina je da je Alhambra ta od koje je prvo počeo kopirati, a potom i sam razvijati svoje uzorke.


Uz islamsku umjetnost, Escher je bio izložen i utjecaju Japanca Hokusaija i njegovih radova »Fuji from the Sea« i »The Great Wave off Kanagawa«, koji su jako slični optičkim iluzijama prikazanim u Nizozemčevom djelu »Sky And Water«.


Izložba u Trstu otvorena je do 7. lipnja 2020.


Izložba u Trstu, Maurits Cornelis Escher / Foto GORAN ŽIKOVIĆ/LA VOCE


Izložba u Trstu, Maurits Cornelis Escher / Foto GORAN ŽIKOVIĆ/LA VOCE