ZAGREB  Ljudi često znaju reći ‘Andrija Maurović, on je samo strip crtač’, kao da je strip nešto manje vrijedno. Ali Maurović je izvrstan umjetnik, to je ono bitno, kaže Mikica Maštrović iz Nacionalne sveučilišne knjižnice (NSK) u kojoj je svečano obilježena trideseta godišnjica smrti tog likovnog umjetnika i ilustratora.

– Htjeli smo podsjetiti javnost da smo sad mi ti koji moramo brinuti, prezentirati, sačuvati za budućnost djelo oca hrvatskoga stripa. Ovo društvo treba prihvatiti tu odgovornost – rekla je Maštrović, upozorivši da je Maurović autor koji nije važan samo u hrvatskim okvirima nego i izvan njih.

Mala, ali zanimljiva izložba originalnih crteža i strip tabli, od kojih najranije datiraju iz tridesetih godina prošlog stoljeća, otvorena je u predvorju NSK i osim što svjedoči o Maurovićevu talentu i predanom radu, pokazuje i trud restauratora da sačuvaju njegovo djelo od zuba vremena.

Andro Šimičić govorio je o konzervatorsko-restauratorskom radu, o procesu koji uključuje mehaničko čišćenje i čiščenje detalja crteža, podljepljivanje kolažiranog teksta, pripasavanje popune oštećenja, krojenje japanskog papira, sušenje pod laganim teretom… To je posao koji uz puno strpljenja zahtijeva i veliku ljubav, ali i financijska sredstva.

Zbirka je otkupljena novcem Ministarstva kulture, a autorska su prava u vlasništvu grada Zagreba.

U fundusu knjižnice tako su, među ostalima, »Vjerenica mača«, »Podzemna carica«, »Knez Radoslav«, »Ahuramazda na Nilu«, »Tomislav«, »Mrtvački brod«, »Opsada«, »Plantaža Beranda«, »Brodolomci na otoku Mega«, »Grička vještica«, »Rankov odred«, »Zlatni otok«, »Crni jahač« i »Ilustracije iz Zabavnika«.

Andrija Maurović (1901.-1981.) jedan je od utemeljitelja tzv. autorskog stripa zagrebačke škole. Rad na stripu počinje 1935. godine suradnjom sa zagrebačkim dnevnikom »Novosti«, u kojemu izlazi njegova »Vjerenica mača« koja označava početak hrvatskoga stripa. Plodno je surađivao i s mnogim drugim novinama i časopisima kao što su »Jutarnji list«, »Koprive«, »Ženski svijet« i »Kulisa«, a objavljivao je i u zabavnicima »Oko« i »Mickey Strip«, »Horizont«, »Plavi vjesnik« i »Modra lasta«. Uvršten je u Svjetsku enciklopediju stripa (World encyclopedia of comics).