Umjetnički direktor Vriska

Drago Glamuzina: ‘Želimo da Guvernerova postane živ kulturni epicentar grada’

Davor Mandić

U osam dana održat će se više od 50 programa. Ali kad smo se odlučili za novi koncept i Guvernerovu palaču, odlučili smo i da ne smanjujemo program - Drago Glamuzina / Snimio Roni BRMALJ

U osam dana održat će se više od 50 programa. Ali kad smo se odlučili za novi koncept i Guvernerovu palaču, odlučili smo i da ne smanjujemo program - Drago Glamuzina / Snimio Roni BRMALJ

Vjerujem da je program koji Vrisak nudi dovoljno dobar da natjera Riječane da malo vježbaju penjući se svakodnevno uz stube do Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja



RIJEKA  Dvanaesto izdanje knjižnog sajma i festivala Vrisak ove će se godine održati u novom prostoru – Guvernerovoj palači u Rijeci – od 12. do 19. svibnja. To je ujedno najveća novost ovogodišnjeg Vriska, a o tome i ostalim novinama, programu i misiji razgovaramo s glavnim urednikom VBZ-a i umjetničkim direktorom Vriska Dragom Glamuzinom.


Dugo se vijećalo o preseljenju u Guvernerovu palaču; znam da je želja bila da se Vrisku dade dodatni (prostorni) legitimitet, onako kao što veliki Pulski sajam ima svoj Dom hrvatskih branitelja. Jeste li uzbuđeni pred novi početak?


– Mislim da je u svaki projekt, do kojeg nam je stalo, potrebno nakon nekoliko godina unijeti određene promjene, da bi on živio, razvijao se; mislim da to jednako vrijedi i za brak ili ljubavni odnos i za književni festival. U proteklom razdoblju mi smo nastojali biti prisutni na što više gradskih lokacija, malih i intimnih prostora na kojima ćemo graditi dobru atmosferu i okupljati ljude oko knjige, pisaca i Festivala. I dogodilo se puno dobrih i pozitivnih stvari, ali čini nam se da je sad vrijeme za novi iskorak. I da Guvernerova palača nudi priliku za tako nešto. Htjeli bismo da taj prostor bude mjesto na koje će Riječani izlaziti od 12. do 19. svibnja, kao što izlaze u neki dobar klub, i da se tamo dobro osjećaju.


Novost okrugli stolovi




Pribojavate li se možda čudne jedne činjenice da Riječani često sve iznad stepenica Bonavije doživljavaju kao periferiju do koje bi im najmanje trebala uspinjača?


– Time nas mnogi plaše, ali ja se nadam da nas stotinjak stepenica neće spriječiti, odnosno vjerujem da je program koji Vrisak nudi dovoljno dobar da natjera Riječane da malo vježbaju penjući se svakodnevno uz te stube.


Guvernerova palača, snimio Damir ŠKOMRLJ


Guvernerova palača, snimio Damir ŠKOMRLJ



Kako ste logistički riješili tu priču? Pitanje polica za knjige i ostalog. To nije malen posao.


– Nije ni malen ni jeftin. Morali smo naručiti namještaj za taj prostor. Ali ako u nešto vjeruješ, moraš u to i uložiti.


Možete li reći, što se toga sajamskog dijela tiče, iako znam da to nije u vašoj direktnoj ingerenciji, u kojem omjeru će biti zastupljene knjige VBZ-a i ostalih izdavača?


– U atriju Guvernerove palače knjige će biti izložene po izdavačima, a nastupit će svi najvažniji hrvatski nakladnici, pritom će naravno više prostora dobiti oni koji imaju više izdanja.


Što se programskog dijela tiče, i tu ima inovacija. Možete li predstaviti najvažnije? Što će se sve događati u i oko Guvernerove palače?


– U Mramornoj dvorani održavat će se književna predstavljanja, a u vrtu različite radionice, programi za djecu, koncerti, čitanja na otvorenom. I dosad smo imali koncerte, ali ove ćemo godine svaku večer završavati s glazbom. Novost su i okrugli stolovi na kojima će pisci raspravljati o bitnim pitanjima, kako književnosti tako i kulture i društva. Želimo što više razgovora, dijaloga i druženja, a što manje monologa i predavanja. Zbog toga smo uveli i mnogo dodatnih programa koji su povezani s književnošću, ali na malo drugačiji način promoviraju knjigu i čitanje. Tako će na Vrisku ponovo biti dodijeljena Nagrada za najbolji neobjavljeni roman; gostovat će G-točka, projekt čiji su autori pokazali da se kroz ležerniji razgovor s piscima, glumcima i glazbenicima može doći i do ljudi koji inače obilaze kulturna događanja; u restoranu Conca D’oro Veljko Barbieri će pripremati jela iz svog »Velikog kuharskog kanconijera«; a odigrat će se čak i jedna košarkaška utakmica između zagrebačkih i riječkih književnika i kulturnjaka.


Naravno, neki programi događat će se i izvan Guvera; book caffe Dnevni boravak je vaš stalni partner, Ex libris… Želja je i dalje da događaji nisu koncentrirani na jednom mjestu?


– To nisu samo naši partneri, nego i prijatelji, u tim su se prostorima dogodile sjajne stvari, ljudi koji ih vode unijeli su u naše programe puno energije i dobrih vibracija i ne dolazi u obzir da prekinemo suradnju s njima.



Kako ste zadovoljni potporama javnog kapitala, od lokalnih nadalje?


– Zadovoljni smo gradskom podrškom. Ne samo financijskom potporom, nego tu doista redovito nailazimo na razumijevanje i spremnost da nam se pomogne. Manje smo zadovoljni načinom na koji nas tretira Ministarstvo kulture. Tu nam se čini da smo stalno zakinuti u odnosu na festivale u Zagrebu, jer im nismo pred očima, nego u Rijeci, ali i tu se situacija posljednjih godina popravlja.



Više od 50 programa


Znam da vam to nije lako, ali izdvojite ipak neki, nećemo ga nazvati best of, ali programe koje Riječani ne bi smjeli propustiti?


– Ove godine VBZ je pokrenuo novi izdavački projekt koji podupire Kreativna Europa. Zove se »Na margini«, a njegov je moto – Pronađite sebe u pričama drugih i drugačijih. Objavljivat ćemo djela koja nam približavaju različite manjinske glasove, u prvoj godini bit će to glasovi imigranata, a Vrisak će biti središnje mjesto na kojem će se predstavljati ta izdanja i njihovi autori. Tako će ove godine gostovati francuski strip autor Stephane Barroux, koji će predstaviti strip »Alpha« o imigrantima koji kreću na mukotrpno putovanje iz Obale Bjelokosti preko pola Afrike do Europe. Riječ je o fascinantnom i potresnom djelu koje je dobilo brojne nagrade, među njima i Nagradu britanskog PEN-a. Riječanima će se predstaviti i jamajčanski romanopisac i pjesnik Kei Miller, koji se uspio etablirati u novoj domovini – ne samo da je nagrađivani pjesnik, nego je postao profesor na uglednim britanskim sveučilištima. On će predstaviti svoju knjigu pjesama »Kartograf pokušava ucrtati put prema Sionu«, u kojoj odzvanjaju i rastafarijanizam i reggae-kultura i legende robova, ali sve uobličeno rafiniranim književnim standardom. Mislim da bi bila velika šteta da Riječani propuste čuti priče te dvojice autora.



Jeste li u pregovorima s EPK-om oko nekog vida partnerstva za 2020.?


– Upravo pregovaramo oko jednog zajedničkog izdanja, ali dosad nismo razgovarali ni o kakvom partnerstvu u kreiranju programa sljedeće godine.


Kako vidite Vrisak budućnosti, bliže i dalje?


– Vidim ga kao festival koji će voljeti i na njemu se dobro osjećati najprije građani Rijeke i pisci koji na njemu sudjeluju, a zatim i kao važan regionalni književni festival koji će se povezivati i sukreirati programe sa sličnim festivalima iz cijele Europe.



Iako ste govorili da ćete smanjiti broj programa, opet se čini da su dani krcati, da ne kažemo prekrcani programima. Ima dana kad ih je i po sedam. Kako to ne uspijevate smanjiti? Ili zapravo ne želite?


– Da, u osam dana održat će se više od 50 programa. Ali kad smo se odlučili za novi koncept i Guvernerovu palaču, odlučili smo i da ne smanjujemo program. Željeli smo Riječanima ponuditi puno raznovrsnih kulturnih sadržaja i pretvoriti Guvernerovu palaču, za vrijeme Vriska, u doista živ i zanimljiv kulturni epicentar grada. Osim toga, 2020. godine je Rijeka Europska prijestolnica kulture i nema nikakvog smisla da mi uoči te godine smanjujemo broj programa.