Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
20. studenoga 2019.
Komentar Denisa Romca

Sjeme naše budućnosti

Snimio Roni BRMALJ
Snimio Roni BRMALJ
Autor:
Objavljeno: 8. svibanj 2013. u 13:42 2013-05-08T13:42:10+02:00

Nadležni u tom ministarstvu sada pak poručuju kako je »neopravdano uznemiravati širu javnost informacijama da neće biti moguće sijati i razmjenjivati sjeme autohtonih sorti za vlastite potrebe i nekomercijalnu proizvodnju«, iako je isto ministarstvo prethodno ignoriralo sve informacije nevladinog sektora, čiju vjerodostojnost sada potvrđuje i Europska komisija, da bi se to doista moglo dogoditi! 

Zadivljujući entuzijazam kojim su se tisuće običnih građana ovih dana na internetu usprotivile prijetećem nacrtu europskog zakona koji je otvarao put velikim proizvođačima da preuzmu potpunu kontrolu nad tržištem sjemena obrnuto je proporcionalan općoj ravnodušnosti i neshvatljivoj inerciji kojom su nadležno hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede, kao i glavna struja hrvatskih medija, ispratili taj problem. 
  

Prijeteći karakter tog zakona nije bio izmišljen, nego itekako stvaran. Svi raniji nacrti tog zakona sadržavali su odredbe kojima se onemogućavala registracija i distribucija autohtonog sjemena, kao i brojne druge diskriminirajuće odredbe za male proizvođače, u korist velikih kompanija.

I u Europskoj komisiji, naime, priznaju kako su verzije zakona iz listopada i studenoga prošle godine sadržavale uporište za tvrdnje protivnika tog zakona o prijetnji potpunim nestankom autohtonih sorti.

Iako su se, dakle, ranije verzije tog zakona nedvojbeno protivile ne samo interesima malih povrtlara i poljoprivrednika, nego i ukupnim interesima malih zemalja poput Hrvatske, nijedan veliki hrvatski medij nije izvijestio javnost o tom problemu, niti se hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede zbog nove regulative previše uzbuđivalo. 

 Nadležni u tom ministarstvu sada pak poručuju kako je »neopravdano uznemiravati širu javnost informacijama da neće biti moguće sijati i razmjenjivati sjeme autohtonih sorti za vlastite potrebe i nekomercijalnu proizvodnju«, iako je isto ministarstvo prethodno ignoriralo sve informacije nevladinog sektora, čiju vjerodostojnost sada potvrđuje i Europska komisija, da bi se to doista moglo dogoditi! 
  

Njihov posao u ovom slučaju uspješno je odradio isključivo civilni sektor, europski i hrvatski, odnosno nevladine organizacije i udruge što okupljaju ljubitelje povrtlarstva i sjemenarske entuzijaste, mobiliziravši javnost i izborivši se za »dramatično izmijenjenu« posljednju inačicu kontroverznog zakona. Iz posljednje verzije, naime, ispale su sve sporne odredbe, tako da ona više ne ugrožava interese europskih i hrvatskih malih proizvođača žitarica, povrća i voća. 

   Bez svojih sjemenarskih entuzijasta Hrvatska bi na području sjemenarske neovisnosti ionako već bila potpuno poražena. U Hrvatskoj, primjerice, više ne postoji nijedna tvrtka koja proizvodi sjeme povrća, tako da je zemlja u potpunosti ovisna o uvozu. Hrvatska bez zaliha autohtonih sorti kod svojih entuzijasta, koji bez ikakve pomoći države brižno održavaju, razmjenjuju i na svojim parcelama siju i sade na stotine starih sorti – kada bi joj strane kompanije nekim slučajem stopirale uvoz sjemena – uopće ne bi imala što sijati! 

  Ono čega nije svjesna troma i neučinkovita država, dakle, itekako su svjesni njezini građani. Znaju da je sjeme bogatstvo i zalog budućnosti – ne kaže se uzalud kako je budućnost u sjemenju sadašnjosti – posebno u teškim vremenima krize, neimaštine i opće nesigurnosti, kada vlastita proizvodnja zdravog povrća može osigurati dodatnu opskrbu, a katkada i sam opstanak ugroženog stanovništva.

Nije li upravo to jedan od razloga što u parkovima i prikladnim površinama naših i europskih gradova – pa čak i na terasama i krovovima zgrada – niču pravi mali vrtovi? Ta mjesta spontano postaju i mjesto druženja i širenja socijalne mreže. I to u vrijeme krize nije ništa manje važno.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
PayDo parking aplikacija