Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
21. rujna 2019.
Uvodnik

Komentar DENIS ROMAC Izađite na birališta i kažite kakvu Europu želite

Reuters
Reuters
Autor:
Objavljeno: 26. svibanj 2019. u 11:27 2019-05-26T11:27:00+02:00

Uloga Europskog parlamenta u trokutu Komisija-Vijeće-Parlament sve je veća, a odluke koje donosi sve važnije, i to najčešće upravo za građane. Rijetko se spominje činjenica da su birači u Hrvatskoj, kao i u drugim malim članicama, u Europskom parlamentu nadzastupljeni u odnosu na birače iz velikih zemalja

Sve manje birača na izborima za Europski parlament svjedoči o krizi Europske unije i općoj apatiji koja se uvukla među europske birače. Na prvim izborima za jedinu europsku instituciju koju građani biraju neposredno glasalo je nešto više od 60 posto birača.

Na prošlim izborima 2014., i to u daleko dramatičnijim okolnostima, nakon financijske i gospodarske krize, na birališta je otišlo tek nešto više od 40 posto birača. U Hrvatskoj je apatija prema Europi još izraženija.

Izlaznost na europskim izborima 2014. bila je daleko ispod europskog prosjeka i iznosila je poražavajućih 25 posto, najmanje u cijeloj Uniji. Iako je Hrvatska samo godinu dana ranije postala punopravna članica, tako slab odziv na europske izbore potvrđuje nezainteresiranost građana ne samo za europske izbore, koje mnogi smatraju drugorazrednima i nevažnima, nego i za same europske integracije.

Očito je, naime, da je proces »hlađenja« hrvatskih građana prema Europi započeo znatno prije formalnog ulaska u EU u ljeto 2013. godine, za što su, barem jednim dijelom, odgovorni i mukotrpni i često mučni pristupni pregovori, povezani i s nizom političkih blokada i ucjena.

No, danas tu nezainteresiranost i apatiju hrvatskih građana dodatno hrane brojne neistine i manipulacije o europskim izborima, Europskom parlamentu, kao i ujedinjenoj Europi u cjelini. Građani Europu sve manje osjećaju svojom i sve su uvjereniji da na nju nemaju nikakva utjecaja, što vješto koriste političke snage koje ubrzano rade na razgradnji europskog projekta. Unatoč brojnim uvjeravanjima o nevažnosti Europskog parlamenta, a samim tim i ovih izbora, istina je posve drukčija.

Uloga Europskog parlamenta u trokutu Komisija-Vijeće-Parlament sve je veća, a odluke koje donosi sve važnije, i to najčešće upravo za građane. Rijetko se spominje činjenica da su birači u Hrvatskoj, kao i u drugim malim članicama, u Europskom parlamentu nadzastupljeni u odnosu na birače iz velikih zemalja. Dok hrvatski birači imaju jednog zastupnika u Europskom parlamentu na nešto više od 300 tisuća birača, birači u Njemačkoj i Francuskoj, primjerice, biraju jednog zastupnika na više od 800 tisuća birača.

Privilegiranost malih u odnosu na velike u EU ne ogleda se samo u mandatima u Europskom parlamentu. Svaka članica danas ima po jednog povjerenika u Europskoj komisiji, bez obzira je li velika ili mala, iako su u prošlosti, prije velikog proširenja 2004. godine, pet najvećih zemalja – Njemačka, Francuska, Britanija, Španjolska i Italija – imale po dva povjerenika. Interesi članica EU, pogotovo malih, najbolje su zaštićeni u Vijeću, u kojem se odluke o većini pitanja donose kvalificiranom većinom, dok je za ona najvažnija i dalje neophodan konsenzus.

Među tim pitanjima je i politika proširenja, što je svojedobno i omogućilo blokade hrvatskih pregovora od strane susjedne Slovenije, a danas omogućava Hrvatskoj da blokira pregovore novih kandidatkinja.

Iako se puno špekulira o reformi cijelog sustava – koja bi trebala rezultirati postupnim ukidanjem prava veta i prepolovljavanjem broja povjerenika – o tome najprije valja postići kompromis, što neće biti jednostavno s obzirom na to da bi promjene postupno vodile prema smanjenju utjecaja malih članica, s čime će se one teško pomiriti.

Zbog svega toga – ali i zbog brojnih drugih razloga koji ovdje nisu spomenuti – teško je zamisliti drugu integraciju u kojoj bi interesi malih zemalja bili tako zaštićeni kao što je to slučaj s Europskom unijom. A jasno je da u današnjem svijetu Trumpovih trgovinskih ratova, agresivnog Putina i nadiruće Kine ne možemo sami.

Zamislite samo kako bi Europa izgledala da nema EU. Da je Hrvatska članica Schengena i Eurozone, njezini bi interesi bili zaštićeni još i više. Zato danas izađite na birališta i kažite kakvu Europu želite. Svaki glas je važan, baš kao što je i važan hrvatski glas u EU.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.