ŠPAJZA SANJE MODRIĆ Hoće li Plenković najesen na izbore? / Novi list
Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 27° 1
Sutra: 24° 27° 3
16. kolovoza 2018.
Pregled tjedna

Komentar ŠPAJZA SANJE MODRIĆ Hoće li Plenković najesen na izbore?

Foto Darko Jelinek
Foto Darko Jelinek
Autor:
Objavljeno: 15. travanj 2018. u 8:55 2018-04-15T08:55:33+02:00

Donosimo pregled tjedna iz pera naše kolumnistice Sanje Modrić.ŠPAJZA

PONEDJELJAK Kako živjeti s 232 kune

Ako je netko sumnjao, više ne treba. Najsiromašniji građani Hrvatske su umirovljenici iako se mirovinski sustav već posve urušio. Podatke potpisuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

Čak 541.812 naših umirovljenika ima mirovinu ispod 2.000 kuna. Manje od 1.500 kuna dobiva 314.859 umirovljenika od tih preko pola milijuna. Do 1.000 kuna prima njih 183.073. A još 95.069 doslovno skapava od gladi s mirovnom od – 232 kune.

Ni mnogim drugim građanima Hrvatske nije bolje, ali stariji ljudi generalno su u najtežoj situaciji. To ćemo vidjeti ako ove brojke sučelimo s nalazima Eurostata koji je krajem prošle godine objavio istraživanje o razmjerima siromaštva u članicama EU-a. Ono kaže da je među stanovništvom Hrvatske čak 28,5 posto siromašnih. Riječ je o 1,18 milijuna ljudi u čijim obiteljima godišnji prihodi ne prelaze 42.540 kuna, odnosno 3.545 mjesečno. Za samce je to 25.470 godišnje ili 2.122 kune na mjesec. To je prag siromaštva u Hrvatskoj. Onih koji trpe tešku materijalnu oskudicu je 12,9 posto, odnosno 535.893.

Sretnici čije su penzije iznad 7.000 kuna u Hrvatskoj se mogu smatrati bogatima, ali njih je samo 12.484.

Foto Sergej Drechsler

Budući da 541.812 naših penzionera preživljava s manje od 2.000 kuna, a prag siromaštva je čak i za samce veći od toga, jasno je kako stvari stoje. Od ukupno 1,14 milijuna umirovljenika, barem 50 posto je siromašno ili krajnje siromašno.

Za onih 95.069 starijih ljudi, kojima država na ime mirovine šalje 232 kune, standard je s posljednjim povećanjem narastao za – 2,18 kuna. Naša politička elita trebala bi im napisati priručnik kako da s tim žive.

UTORAK Zagonetka je što sve čeka Agrokor

Na godišnjicu Vladine izvanredne uprave u Agrokoru slavodobitno je objavljeno da je nagodba među vjerovnicima »praktički« postignuta. Predstavljanje tog rezultata uveličali su premijer Plenković i potpredsjednica Vlade Martina Dalić, a rezultat je, premda još neslužbeno, otprilike sljedeći. Novi većinski vlasnici Agrokora postaju dvije ruske državne banke, Sberbank i VTB, s oko 44 posto udjela. Američkom Knighthead fondu pripast će oko 12 posto dionica, a bankama koje rade u Hrvatskoj oko 10 posto. Ostatak će biti raspoređen po formuli koja se još finalizira, a glavna uprava Agrokora biti će registrirana kao zaklada u Nizozemskoj.

Dobavljači su već naplatili skoro pola milijuna eura od oko 900 milijuna potraživanja. Još 80 milijuna isplatit će im se u iduće četiri godine ako Agrokor bude dobro poslovao.

Da će podvlačenje crte biti otprilike takvo, moglo se znati davno prije. Logično je da banke i fondovi koji su posudili novac za bankrotirani Agrokor moraju biti namireni onako kako je s njima potpisano i utoliko je novi povjerenik Fabris Peruško napravio jedinu moguću stvar kad je dogovorio pomirbu sa Sberbankom.

Foto Denis Lovrović

No što će od bivšeg Todorićevog koncerna doista biti u perspektivi, to nitko još nema pojma, pa su zato debelo preuranjeni hvalospjevi oko izvrsnog ishoda i velikog uspjeha operacije Agrokor. Iako protagonisti iz Vlade, a osobito ministrica Dalić, siju oko cijele stvari veliki optimizam i dive se sami sebi, jasno je da kompaniju i sve njene dijelove tek očekuju korjenite promjene, restrukturiranja pa onda i lomovi. Nepoznanica je hoće li neki vlasnici dionica prodavati svoje pakete i kome, kako će se stvarati savezništva među dioničarima, hoće li natpolovični Rusi i Knighthead odmah preuzeti svu komandu, koje će poslovne politike stupiti na scenu, te koliko će radnika i dobavljača ti novi vjetrovi otpuhati. Što god bilo da bilo, Vlada s konačnom nagodbom skida sa sebe odgovornost i to je za njih sretna vijest. A svi ostali mogu samo gatati što će biti s njima i tući se po glavi što su u školi birali engleski, a ne ruski.

SRIJEDA Riječi pokazuju put vojskama

Reuters

Vojislav Šešelj, od srijede haški osuđenik za ratne zločine, izjavio je nakon izricanja pravomoćne presude da je ponosan na zločine zbog kojih je kažnjen s 10 godina zatvora te da ih »planira ponoviti«. Prvi na udaru bit će, kako je rekao, Tomislav Žigmanov, predsjednik Demokratskog saveza vojvođanskih Hrvata te Nenad Čanak, predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine.

Čanak je na to zaključio da se mentalno stanje narodnog zastupnika Srpske radikalne stranke u Skupštini Srbije »ubrzano pogoršava« te da ga stoga treba »hitno hospitalizirati«.

Točno taj dojam izazivao je ratni zločinac Šešelj svih ovih godina kod svakog normalnog čovjeka bilo gdje. U Haagu, gdje je u pritvoru proveo 11 godina, 2016. godine su ga nepravomoćno oslobodili svih optužbi jer nisu našli dovoljno dokaza da je počinio ili izazvao zvjerstva koja su mu se stavljala na treret. No u žalbenom postupku došlo je do zaokreta. Kazna od 10 godina zatvora dosuđena mu je zbog huškanja na rat na mitingu u Hrtkovicima 1992. godine. U svom nacionalistički uspaljenom govoru, Šešelj je pozvao Srbe da protjeraju Hrvate, nakon čega je autohtono hrvatsko stanovništvo iz tog vojvođanskog mjesta moralo pobjeći.

Netko je davno ispravno rekao da su riječi uvijek prethodnica prolijevanja krvi i to se u ratnim sukobima na prostoru bivše Jugoslavije stotinama puta dokazalo. Vojske idu točno onim putevima koje su trasirale riječi. Govor je opasno oružje i ako se njime poziva na protjerivanja, mučenja i fizičke likvidacije, tada je odgovornost govornika jednaka odgovornosti direktnih počinitelja zločina. To je dobra ostavština ove pravomoćne presude.

ČETVRTAK Ni besplatni mitinzi nisu polučili uspjeh

Foto Miranda Cikotić / PIXSELL

Prosvjed u Splitu bio je posljednja linija obrane od Istanbulske konvencije, podatak o broju sudionika je 15.000. U preko četiri puta većem Zagrebu bilo ih je malo više nego pola od toga. U Splitu su taksisti mobilizirani da besplatno voze na Rivu. A i na jedan i na drugi miting prosvjednici su besplatno dovoženi autobusima iz svih krajeva Hrvatske te iz BiH, koja je odavna bez problema ratificirala Konvenciju. Tko je sve to platio, može se lako pogađati.

Sve u svemu, akcija iza koje u odlučujućoj mjeri stoji establišment Katoličke crkve, izrazito je podbacila i završila daleko ispod očekivanja. Najavljivale su se stotine tisuća ljudi, ali i unatoč financijskoj i drugoj logistici, ultrakonzervativni projekt na ovome je zapravo propao.

Hrvatski biskupi, Željka Markić, Hrast i njihovi politički istomišljenici sada mogu podvući crtu i dosta dobro opipati koja je uistinu njihova snaga u našoj zemlji, u kojoj se 86 posto građana izjašnjava katolicima. Moć i utjecaj koji u Hrvatskoj realno ima vrh Katoličke crkve i glasnoća s kojom njemu bliske desno orijentirane udruge nameću društvu svoje stavove – u ovom se slučaju nisu oplodili uspjehom

Nakon što su biskupi i veliki broj pripadnika klera tjednima otvoreno zastrašivali ljude Istanbulskom konvencijom, a zastupnicima koji za nju budu glasali prijetili čak i pristupom sakramentima, cinično je zazvučala biskupska poruka na sam dan splitskog prosvjeda da Crkva sa svim tim nema veze i da u tome »ne sudjeluje«. Ako misle da su svi katolici budale kojima uvijek mogu prodati rog za svijeću, ovoga puta mogu ubilježiti da su se grdno prevarili.

PETAK Premijeru pobjeda, zasad

Foto Darko Jelinek

S čvrstom dvotrećinskom većinom od 110 glasova »za« prošla je u Saboru ratifikacija Istanbulske konvencije. Miro Kovač, jedan od 14 HDZ-ovaca koji su bili protiv, i tako se po prvi put suprotstavili predsjedniku stranke i kursu stranačkih tijela, izjavio je kako je »sutra novi dan« i kako »život ide dalje«. Uz to je biranim riječima izjavio vjernost Andreju Plenkoviću i njegovoj Vladi koja, prema njegovim riječima, jedina može voditi Hrvatsku u bolju budućnost. Izrazima bezuvjetne podrške osvrnuli su se pred novinarima na ovu novu situaciju u HDZ-u i drugi njihovi zastupnici koji su rekli »ne« Konvenciji.

Što će biti dalje i što znači ovakav ishod saborskog izjašnjavanja? Prvo, s ovolikim brojem ruku u Saboru za dokument Vijeća Europe protiv nasilja nad ženama i djecom, Hrvatska je ispala odlična zemlja u smislu posvećenosti zaštiti najslabijih unutar obiteljska četiri zida. Drugo, Plenković je dobio veliku podršku opozicije i ovaj ishod može smatrati pobjedom. Treće, oko 25 posto HDZ-a (koji u parlamentu ima 55 zastupnika) otkazalo mu je poslušnost, ali svi tvrde kako je to »samo jedna stvar« koja apsolutno nema veze s njim, ni s podrškom Vladi i ne treba puno sumnjati da će tako i biti. Nitko od njih sigurno neće rušiti HDZ-ovu vlast. A Plenković će doći na tapet kad se ukaže sljedeća dobra prilika. Tko će koga prije, vidjet ćemo. Ali da premijer sada ozbiljnije razmatra opciju prijevremenih izbora najesen, to je sasvim sigurno.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka