Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 26° 1
Sutra: 26° 26° 1
23. kolovoza 2019.
Komentar

DRAŽEN CIGLENEČKI Milanovićeva kampanja iz pozicije bivšeg premijera

Foto Ivica Tomić
Foto Ivica Tomić
Autor:
Objavljeno: 11. kolovoz 2019. u 16:42 2019-08-11T16:42:38+02:00

U Ustavu se nigdje ne navodi da tijekom ljetne stanke u radu Sabora ne teče rok od 30 dana u kojem se mora glasovati o prijedlogu za opoziv nekog ministra. HDZ je s koalicijskim partnerima to tako protumačio na svoju ruku, pretpostavljajući da će imati podršku njihovog Miroslava Šeparovića, predsjednika Ustavnog suda.

I sigurno se nisu prevarili. Malo je vjerojatno da će se Ustavni sud do početka jesenskog zasjedanja parlamenta očitovati o oporbenom zahtjevu za ocjenu ustavnosti. Ali, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović mogla bi sazvati izvanrednu sjednicu, na dnevnom redu koje bi bio ministar Milan Kujundžić.

S obzirom da ona konstantno izražava žaljenje što premijer Andrej Plenković nije smijenio Kujundžića, Most je igrajući na tu kartu pozvao predsjednicu Republike da, primjenjujući svoju ustavnu ovlast, sazove tu sjednicu Sabora, umjesto da se čeka druga polovica rujna ili čak listopad. No, to bi bilo previše za Kolindu Grabar-Kitarović, koja bi trebala biti predsjednička kandidatkinja HDZ-a.

Toliko daleko, u nastojanju da se distancira od Vlade i približi biračima što ih je izgubila sklapanjem čvrstog savezništva s premijerom Andrejom Plenkovićem, ona ipak neće ići. Da predsjednica sada sazove izvanrednu sjednicu Sabora, predstavljalo bi to objavu političkog rata Plenkoviću i njemu ne bi preostalo nego da pronađe nabrzinu nekog drugog predsjedničkog kandidata.

Zoran Milanović jučer je u Metkoviću komentirao ovu situaciju i učinio je to kao političar koji je bio premijer. Ta je perspektiva karakteristična za Milanovića otkad se kandidirao za predsjednika Republike. Ustvrdio je jučer da je ponašanje parlamentarne oporbe legitimno, ali je zaključio da nije dobro da se predsjednik miješa u političku borbu. Upozorio je da bi državni poglavar, u dogovoru s opozicijom, svako ljeto ili u razdoblju od 15. prosinca do 15. siječnja, kad je također stanka u Saboru, mogao sazvati izvanrednu sjednicu i na taj način destabilizirati Vladu.

Milanović je oporbeni kandidat, ali njegovu mu premijersko iskustvo, posebno iz dijela mandata kad je na Pantovčaku bila Kolinda Grabar-Kitarović, jasno govori da »predsjednik ne smije biti aktivan ni za koga«. Sadašnja predsjednica postavila si je 2015. kao cilj smjenu vlasti u Hrvatskoj i nije birala sredstva kako bi tome pridonijela. Napadala je Milanovićevu vladu i na domaćem terenu i kad je boravila u inozemstvu.

Dugogodišnji lider SDP-a mogao je u tih desetak mjeseci naučiti sve o tome što predsjednik u parlamentarnoj demokraciji ne smije raditi. I sada s tim u skladu vodi svoju izbornu kampanju. Već je najavio da, ako pobijedi, namjerava surađivati s Plenkovićem, a ne pokušavati srušiti njegovu Vladu.

Milanović je, dakle, savršeno dosljedan. Smetalo mu je, naravno, dok ga je Kolinda Grabar-Kitarović opstruirala, u slučaju kad se, recimo, neshvatljivo protivila oružanom mimohodu povodom 20. obljetnice Oluje u Zagrebu, pa ne planira jednako postupati u ulozi predsjednika.

Unaprijed ističe da će se samoograničiti i da neće koristiti niti ovlasti koje mu loše napisani Ustav pruža. To je zaista hvalevrijedno s Milanovićeve strane. No, upitno je kakvu će u konačnici to imati prođu kod birača. Kad već odu do birališta, građani, čini se, žele da im predsjednik Republike obeća konkretna djela. 

Izvjesni Dejan Kovač, primjerice, lupa da će napraviti to da se hrvatske veleposlanike ubuduće plaća po učinku, da im zarada ovisi o broju turista koji u Hrvatsku dođu iz zemlje u kojoj su oni smješteni. S takvim se obećanjima Milanović ne može nositi.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka