Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 24° 3
Sutra: 24° 24° 3
15. srpnja 2019.
Komentar

Komentar TIHOMIR PONOŠ Spomenička borba za skučenu budućnost

Spomeniku Većeslavu Holjevcu / Foto Goran Stanzl/PIXSELL
Spomeniku Većeslavu Holjevcu / Foto Goran Stanzl/PIXSELL
Autor:
Objavljeno: 26. svibanj 2019. u 13:19 2019-05-26T13:19:52+02:00

Vidjet ćemo hoće li u ovom slučaju policija biti agilna kao u slučaju Tuđmana i oštećenja tuđe stvari. A spomenički rat bit će nastavljen jer to je borba za promijenjenu prošlost i skučenu budućnost.

U Hrvatskoj se boj za sadašnjost vodi na teritoriju prošlosti. Znamo to po spomenicima, tim čuvarima sjećanja na prošlost kojima se komemorira prošlost, određuje sadašnjost i trasira budućnost.

Devedestih godina uništeno je, prema procjenama, oko 3.500 spomenika partizanskoj, antifašističkoj borbi. U mnogim slučajevima radilo se o spomen-pločama koje su bile uništene, a podignute u čast nekog partizana na njegovoj rodnoj kući, kakvom događaju važnom za antifašstičku borbu ili naprosto spomenu žrtava fašističkog i ustaškog terora.

U ponekim slučajevima radilo se o nepopravljivom kulturocidu, primjerice u slučaju rušenja remek-djela Vojina Bakića i njegovog Spomenika pobjedi naroda Slavonije u Kamenskoj. Nepovratno uništeno, nepovratno izgubljeno.

U posljednje vrijeme obilježavanjem spomenika vodi se javna polemika, ponekad i rat drugim sredstvima. U Zagrebu je u prosincu prošle godine otkriven spomenik Franji Tuđmanu i on je u kratkom roku nekoliko puta „napadnut“.

Najpoznatiji „napad“ izveo je Franjo Drača koji je na spomeniku sprejem narisao srp i čekić. Nakon gotovo pa bjesomučne policijske potrage, u kojoj je gotovo pa hajkom sudjelovao i dio medija, počinitelj je pronađen.

Protiv njega se  vodi spor zbog kaznenog djela protiv imovine, oštećenja tuđe stvari. DORH je prije nekoliko dana od zatražio da Draču kazni s deset mjeseci zatvora, tri godine uvjetno.

Nije, naravno, problem u tome što je Drača nešto narisao na spomeniku Tuđmanu, problem je u tome što je narisao srp i čekić, a time je kročio na cestu (ne)dopuštene interpretacije prošlosti.

Prema toj interpretaciji Franji Tuđmanu se ne smije risati srp i čekić na spomeniku, bez obzira na njegovu nedvojbenu partizansku i komunističku prošlost, a da mu je Drača umjesto srpa i čekića narisao šahovnicu, s crvenim gornjim lijevim poljem, hajke kakva je pokrenuta na počinitelja zasigurno ne bi bilo.

Tuđmana i kao spomeničku baštinu se namjerava jednoznačno odrediti u hrvatskoj prošlosti, a u tom jednoznačnom, dapače jednodimenzionalnom, određivanju nema mjesta za „nijanse“ iz Tuđmanove biografije.

Naprosto, Tuđmanova biografija postoji tek od 30. svibnja 1990. godine, od te srijede kada je konstituiran prvi višestranački Sabor izabran općim pravom glasa i, što je u priči o Tuđmanu i njegovom državotvorstvu posebno važno, dana kada je preuzeo vlast.

Borba za promijenjenu prošlost dogodila se u Zagrebu, samo dvjestotinjak metara od spomenika Tuđmanu, i u noći na subotu ili ranim subotnjima satima. Na spomeniku Većeslavu Holjevcu narisan je kukasti križ.

Time je nepoznati počinitelj jasno htio odrediti Holjevca kao zločinca, pa i protiv hrvatskoga naroda, jer je kukasti križ univerzalni simbol zla. Za Holjevčevu prošlost počinitelj nije mario. On je, baš kao i Tuđman bio partizan (s tom razlikom što je on u partizanima postigao generalski, a Tuđman pukovnički čin), nakon rata je bio na više važnih dužnosti, a ponajprije je zapamćen kao veoma uspješan i legendarni zagrebački gradonačelnik.

To što je u doba socijalizma, a to je doba koje je i on gradio, bio označen i kao hrvatski nacionalist počinitelju ništa ne znači. Ne znači mu ništa ni to što je kao predsjednik Matice iseljenika Hrvatske doživio konačan politički pad, pa i zbog toga što je isplaćivao dnevnice Tuđmanu, tadašnjem direktoru Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske, za njegova inozemna putovanja na kojima se susretao s iseljenicima.

Holjevca, baš kao i cijelu antifašističku borbu želi se prerisati i prikazati kao protuhrvatske, pri čemu se zaboravlja da je ustaška dionica bila ne samo protučovječna nego i protuhrvatska, o čemu bi stariji stanovnici Dalmacije, izručeni talijanskom fašizmu, mogli mnogo toga kazati.

Vidjet ćemo hoće li u ovom slučaju policija biti agilna kao u slučaju Tuđmana i oštećenja tuđe stvari. A spomenički rat bit će nastavljen jer to je borba za promijenjenu prošlost i skučenu budućnost.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka