Grad: Rijeka
Danas: 15° pretežno oblačno
Sutra: -3° 4° snijeg
25. studenoga 2017.
Opća praksa Tihomira Ponoša

kolumna Nekoordinirana vanjska politika u sezoni loših odnosa sa susjedima

snimio D. JELINEK
snimio D. JELINEK
Autor:
Objavljeno: 13. rujan 2017. u 22:40 2017-09-13T22:40:45+02:00

To se zbiva u vrijeme kada bi vanjskopolitička koordinacija morala biti perfektna

Prije tjedan dana saborski zastupnik SDP-a Joško Klisović, sadašnji potpredsjednik Odbora za vanjsku politiku, nekadašnji zamjenik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, u intervjuu objavljenom u »Globusu« ustvrdio je da »faktički imamo dvije vanjske politike, s tim da koordinacija između njihovih sukreatora ne funkcionira na Ustavom predviđeni način«. Nekoliko dana kasnije predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović barem je dijelom potvrdila tu Klisovićevu tvrdnju. U intervjuu danom za televiziju N1 kritizirala je nedavni posjet hrvatske delegacije Kijevu, a ta je delegacija s ukrajinskim vlastima razgovarala o mirnoj reintegraciji pobunjenih, proruskih oblasti na istoku zemlje. U toj su delegaciji bili državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić te dvoje veterana procesa mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja u drugoj polovici devedesetih godina Vesna Škare Ožbolt i Joško Morić. Ruska je strana oštro reagirala već na taj posjet, baš kao što je reagirala i na prošlojesenske najave premijera Andreja Plenkovića da će Hrvatska svojim iskustvom pomoći Ukrajini u reintegraciji pobunjenih oblasti, Donjecke i Luganske.

Grabar-Kitarović je u intervjuu kazala da za taj posjet nije znala, a o njemu je trebalo obavijestiti Moskvu. Odnos prema Moskvi tako je definitivno postao točka rascjepa između vanjske politike Vlade i vanjske politike predsjednice Republike. Za premijera Plenkovića Ukrajina je vanjskopolitički neobično važna. On je svoju karijeru europarlamentarca uvelike izgradio na Ukrajini i snažnom protivljenju politici Rusije prema toj zemlji te krizi i ratu koji traju od 2014. godine. Ukrajina je bila druga država koju je posjetio kao premijer, a njegov posjet i izjave dane u Kijevu izazvale su službenu reakciju ruskog ministarstva vanjskih poslova. Ne toliko zbog ideje da podijeli hrvatsko iskustvo mirne reintegracije (iako je i to nešto što ruskoj strani nije, blago rečeno, simpatično), koliko zbog spominjanja Krima. Odnosi dviju država, Hrvatske i Ukrajine, su u posljednjih godinu dana svakako dinamičniji nego što su bili prije i u lipnju je Zagreb posjetio ukrajinski premijer Volodimir Grojsman. Susreo se i s predsjednicom koja je dala snažnu potporu neovisnosti, suverenosti i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine, a navela je i da je Republika Hrvatska spremna prenijeti sva svoja iskustva iz procesa mirne reintegracije.

Ni tri mjeseca kasnije prenošenje svih hrvatskih iskustava iz procesa mirne reintegracije, mimo njenog znanja, bio je dovoljno snažan razlog za kritiku Vlade koja otkako joj je Plenković na čelu želi Ukrajini prenijeti sva hrvatska iskustva iz procesa mirne reintegracije.

Grabar-Kitarović putovanje te tročlane delegacije u Kijev ne odgovara ne toliko zato što nije znala tko će i kada putovati u Ukrajinu, nego zato što je ta dionica ukrajinsko-hrvatskih odnosa izgrađena uoči njenog najavljenog i očekivanog službenog posjeta Moskvi i sastanka s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom. Taj posjet i susret, kako se može (na)čuti, ne bi trebao biti još jedan susret na visokoj razini bez naročitih rezultata, već je planirano potpisivanje više bilateralnih sporazuma.

Reakcija predsjednice i špotanje Vlade nije nerazumljivo. Ona strahuje za ishod najavljenog posjeta koji bi trebao biti jedan od najvažnijih u njenom ovogodišnjem itekako dinamičnom vanjskopolitičkom djelovanju. Istodobno, to špotanje Vlade posljedica je ničega drugoga nego loše vanjskopolitičke koordiniranosti dva brda, onoga na kojem je predsjednica Republike i onome na kojem je Vlada, a što uvelike proizlazi iz zbunjujućih ustavnih odredbi.

Ustav navodi da Predsjednik Republike i Vlada surađuju u oblikovanju i provođenju vanjske politike, a nekoliko ustavnih članaka dalje da Vlada vodi vanjsku i unutarnju politiku.

Ta nekoordiniranost zbiva se u vrijeme kada bi vanjskopolitička koordinacija morala biti perfektna. Ako netko misli drugačije, samo neka pogleda u kakve je probleme sa susjednim zemljama Hrvatska zapala u posljednjih nekoliko tjedana.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka