Iz džepova zagrebačkih poreznih obveznika Milan Bandić kani prebaciti 20 milijuna kuna u džepove vlasnika privatnih medija. Nevjerovatno je kako mali publicitet je dobila ova činjenica, iako za nju znaju svi – novinari, skupštinski zastupnici, središnjice HDZ-a i SDP-a.
Razlog šutnje o novcu koji će iz zajedničke kase biti prebačen u džepove privatnika valja tražiti u predizbornoj godini i pritisku vlasnika privatnih medija na političare. Radi se o sasvim konkretnim pritiscima, oči u oči, pa se može govoriti o klasičnom primjeru medijskog reketa.
Slabo informirani građani ionako neće ništa pitati, pa će cijela stvar proći lišo. U zamjenu za 20 milijuna kuna – pazite sad, vlasnici medija obavezat će se da će njihove radijske i televizijske postaje izvještavati o političkim i inim prilikama u Zagrebu.
Platit ćemo im da rade svoj posao.
Platit ćemo im da se bave poslom zbog kojeg su i registrirali svoje tvrtke. Platit ćemo im da informiraju, iako su se na to obavezali prilikom potpisivanja koncesijskih ugovora. Ovaj zagrebački slučaj govori da smo još uvijek svjetlosnim godinama daleko od normalizacije političkih prilika u zemlji.
Ovaj slučaj dokazuje da zajednički novac još uvijek bez prepreka završava u džepovima tajkuna, u ovom slučaju medijskih tajkuna.
Isto su vlasnici medija pokušali i prošle godine, ali nije im prošlo. Iduća godina je predizborna, pa je kombinacija odrađena bez suvišnih pitanja. Na koncu, da bi poraz bio potpun, valja naglasiti da je u ovom slučaju sve prema zakonu, iako nema jasnih kriterija na temelju kojih će novac biti raspodijeljen.