Istraživanje budi nadu

Značajno otkriće: Alzheimerova bolest moći će se rano otkriti jednostavnim testom vida i njuha

Ljerka Bratonja Martinović

Stariji ljudi često idu na provjeru vida, a dodatni test mogao bi biti sastavni dio pregleda / Foto Vedran Karuza

Stariji ljudi često idu na provjeru vida, a dodatni test mogao bi biti sastavni dio pregleda / Foto Vedran Karuza

Testom vida i njuha do ranog otkrivanja Alzheimerove bolesti Testom bi se demencija otkrila i prije pojave simptoma, jer su britanski znanstvenici pronašli vezu između niskih kognitivnih sposobnosti i debljine retinalnog živca. Rano otkrivanje ključno je za uspjeh liječenja



ZAGREB – Jednostavni test vida i njuha mogao bi otkrivati demenciju i godinama prije pojave prvih simptoma bolesti. Do takvog su zaključka došli britanski znanstvenici, koji su pronašli vezu između niskih kognitivnih sposobnosti i debljine retinalnog živca.


U istraživanju što su ga istraživači bolnice u Moorfieldu i UCL Instituta za oftalmologiju proveli na više od 33.000 ispitanika, kojima su testirali memoriju te brzinu reakcije i zaključivanja, pokazalo se da su slojevi očnog živca značajno tanji kod osoba koje pokazuju niže kognitivne sposobnosti na testu. Liječnici polažu nade u ovo otkriće, jer je rano otkrivanje Alzheimerove bolesti ključno za uspjeh liječenja.


Promjene u oku


Alzheimerovu bolest obilježava gubitak pamćenja, poremećaj mišljenja te promjene u ponašanju i osobnosti bolesnika. Smatra se da promjene u mozgu povezane s demencijom mogu početi i nekoliko godina prije nego se pojave simptomi poput zaboravljivosti ili problema s pamćenjem. Neke od tih promjena, ukazalo je ovo istraživanje, mogu se događati u oku, što daje mogućnost rane i neinvazivne detekcije bolesti. Stariji ljudi, naime, relativno često idu na provjeru vida, pa bi se ovakav dodatni test mogao učiniti sastavnim dijelom očnog pregleda, smatraju liječnici. Ipak, test bi služio samo za uočavanje moguće bolesti, a ne i za primarno postavljanje točne dijagnoze.




Sličnu bi korist mogli imati i testovi njuha. Znanstvenici Columbia University Medical Centra proveli su test »pogrebi i pomiriši« s 40 stavki na ukupno 397 odraslih 80-godišnjaka. Oko 50 sudionika testa razvilo je demenciju nakon četiri godine i više, a istraživači su uočili da su lošiji rezultati na testu vidljivo povezani s nastankom demencije i Alzheimerove bolesti. Da bi se ustanovilo na koji su način povezani osjetilni problemi s njuhom i demencija potrebna su, upozoravaju stručnjaci, dodatna istraživanja.


Raste broj oboljelih


Naši su neurolozi oprezni kad je riječ o testiranju njuha i vida kao pokazateljima Alzheimerove bolesti.


– Kod Parkinsonove bolesti ovakvi su se testovi pokazali iznimno korisnima, no kod demencije uvijek je pitanje kako možete biti sigurni da osoba ima problema s mirisom ako to ne može izraziti – kaže Nataša Klepac, neurologinja s Rebra. Ipak, Alzheimerova se bolest, dodaje, u posljednjih deset godina počela značajno uspješnije dijagnosticirati, zahvaljujući razvoju nuklearne medicine i tome što se sve više zna o ovoj neurodegenerativnoj bolesti.


Procjenjuje se da bi do 2020. godine u svijetu moglo biti 43 milijuna oboljelih, do 2040. godine čak 81 milijun oboljelih, a do 2050. godine preko 115 milijuna oboljelih od demencije. Procjenjuje se da u Hrvatskoj danas ima oko 80.000 oboljelih od demencije i da će ta brojka rasti. Zbog prekasnog odlaska liječniku i dijagnosticiranja Alzheimerove bolesti u poodmakloj fazi gube se mogućnosti pružanja pravodobne pomoći i ublažavanja simptoma.