ZAGREB – Primanjem rektorskih insignija – rektorska lanca i žezla Damir Boras uveden je u čast i službu rektora Sveučilišta u Zagrebu kao 82 rektor toga najvećega hrvatskoga sveučilišta i najstarijega u kontinuitetu nastave i s današnje svečanosti u Hrvatskome narodnom kazalištu (HNK) pozvao je u nastupnom govoru sve uzvanike i mjerodavne u društvu da njemu i njegovim suradnicima pomognu u obnašanju toga plemenitog i zahtjevnog posla na dobrobit domovine Hrvatske te europske i svjetske zajednice.

Parafrazirajući riječi velikoga hrvatskog pjesnika Antuna Branka Šimića rektor Boras rekao je kako iskreno želi da njegovi suradnici i on rade »tako da ih sve prožme blaga svjetlost zvijezda«. Ukazao je i na zahtjevne okolnosti u kojima će se truditi da njihovo djelovanje bude doista u skladu s iskazanom željom a to su, među ostalima, osjetni pad financiranja Sveučilišta u posljednjih nekoliko godina i zahtjevne zadaće djelotvornog korištenja tako smanjenih sredstava te poboljšavanja Bolonjskoga procesa.

Unatoč tomu, istaknuo je Boras, zagrebačko Sveučilište i danas je među četiri do pet posto najboljih sveučilišta u svijetu.

Rektorske insignije Borasu je, uz zvuke Chopinove Poloneze u A-duru u izvedbi pijanista i prodekana za umjetničko područje i međunarodni položaj Mladena Janjanina, predao dosadašnji rektor Aleksa Bjeliš koji je u rektorskoj službi bio u dva mandata – u razdoblju od 2006. do 2014. godine.

Bjeliš je kratko nakon što je 1. listopada ove godine prestao biti rektor zagrebačkoga Sveučilišta, sažeo svoje rektorske mandate u riječima da ih je obilježio nesklad između osobnih očekivanja i vanjskih čimbenika koje mu je, rekao je, ponekad bilo teško dokučiti.

Poimence je zahvalio svojim najbližim suradnicima na njihovu kvalitetnu i predanu radu za dobrobit Sveučilišta i akademske zajednice te društva u cjelini. U riječima zahvale članovima Senata istaknuo je kako su, bez podilaženja, zajedno i na načelima rezonancije radili na projektu Sveučilišta kao integrirane zajednice.

Ocijenio je da Sveučilište nije uspjelo razriješiti vlastite probleme te posvjedočio kako mu je sada teško razlučiti jesu li promjene trebale biti brže da bi se dio akademske zajednice pokrenuo iz letargije.

Uz primjedbu da su na pozornici HNK-a »moguća čuda« spomenuo je i njemačkoga cara Otona III. kojega su, kratko poslije njegove smrti u 22 godini počeli zvati »čudom svijeta« (mirabilis mundi) zbog njegova stajališta da kršćanski vladar mora »biti ne samo milosrdan poput Krista nego i sam treba voditi pobožan, kontemplativan i asketski način života u duhu redovničkih ideala«, te je i sam Oton ispod vladarske odjeće nosio pokorničku odjeću. Bjeliš je tako i novom sveučilišnom vodstvu i članovima Senata poručio da, »uz vladarsku ne zaborave i pokorničku odjeću«.

Na važnost obrazovanja, znanosti i kulture za hrvatski narod i građane ukazali su u svojim pozdravnim riječima i predsjednik Republike Ivo Josipović, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademik Zvonko Kusić i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić koji je novom rektoru obećao da će na kraju Borasova rektorskoga mandata »krov imati akademije likovnih i dramske umjetnosti«.

Predsjednik Josipović osvrnuo se i na finaciranje Sveučilišta rekavši kako realitet ne dopušta da se Sveučilištu može obećati više novca te istaknuo kako to finaciranje ne može ovisiti samo o državi već da se Sveučilište kroz reformske procese treba više uključiti u šire društvene procese.

Resorni ministar i Vladin izaslanik Vedran Mornar spreman je pružiti svu potporu Sveučilištu, ali je i priznao da to ne znači i više novca. Mornar je svjestan važnosti financiranja što je posvjedočio i iskustvom za nedavnoga posjeta SAD-u i Sveučilištu Stanford koje ima godišnji proračun od pet milijarda dolara, dok je ukupni proračun njegova ministarstva dvije milijarde dolara. Tako je, dodao je, »Stanfordu kao zajednici lako biti uspješan kao što uspješni naši pojedinci, poput Čilića«.

Pred brojnim članovima akademske zajednice, predstavnika društva, politike, vjerskih zajednica te diplomatskoga zbora akreditiranoga u Republici Hrvatskoj duktor svečane inauguracije bio je dekan Akademije dramske umjetnosti Enes Midžić koji se osvrnuo i na riječi pozdravnih govora uzvanika – predstavnika politike rekavši kako se nadao od njih boljim riječima koji bi se odnosile na financiranje Sveučilišta.

S tim u vezi, podsjetio je na riječi svoga prethodnika u ‘duktorskoj ulozi’ profesora Ivana Jalšenjka da se »put Sveučilišta može pratiti od velikoga grada Bolonje pa do maloga dalekoistočnoga grada ‘lump-sum’«.