ZAGREB – Izravni gubici zbog softverskog piratstva u Hrvatskoj prošle su godine iznosili 427 milijuna kuna ili 77 milijuna američkih dolara.

Toliko su, naime, izgubile softverske tvrtke, no gubici za državu puno su veći jer nisu otvorena nova radna mjesta niti su povećani porezni prihodi. Smanjivanje softverskog piratstva, kako je istaknuo Mladen Vukmir, glasnogovornik BSA – Međunarodnog udruženja proizvođača poslovnog softvera, generira gospodarski rast, pa nije čudno da najniže stope piratstva – oko 20 posto – imaju ekonomski najrazvijenije zemlje svijeta – SAD, Japan, Novi Zeland i Luksemburg.

U Hrvatskoj stopa piratstva stagnira, u 2008. i 2007. bila je 54 posto, a u razdoblju od pet godina – od 2003. do 2008.– smanjena je pet posto. No, gubici su u tom periodu porasli za 154 milijuna kuna.

U usporedbi sa 23 zemlje regije Središnje i Istočne Europe, Hrvatska relativno dobro stoji – na šestom je mjestu po stopi piratstva, a bolje od nje su samo Češka sa stopom od 38 posto, Mađarska sa 42 posto, Slovačka sa 43 posto i Slovenija sa stopom od 47 posto.

No, loša je vijest da je cijela ova regija po piratstvu trenutačno najgora u svijetu – prosječna stopa je 66 posto – pa je čak pretekla i dugo »najlošiju« Latinsku Ameriku. Tri zemlje ovog dijela Europe – Gruzija, Armenija i Moldavija – imaju stopu piratstva veću od 90 posto.

Hrvatsko zakonodavstvo kojim je regulirana zaštita intelektualnog vlasništva na visokoj je razini, istaknuo je Vukmir, no provedbu treba ojačati, prvenstveno rad Državnog inspektorata, Državnog odvjetništva i Ministarstva unutarnjih poslova.

Vlada bi uz to trebala početi raditi ono što do sada nije – a to je provoditi programe kako bi se ojačala svijest o važnosti zaštite intelektualnog vlasništva.

Hrvatska je pripremila Nacionalnu strategiju razvoja intelektualnog vlasništva, sustav je uspostavljen, no sada ga treba početi profitno koristiti, kazao je Željko Topić, ravnatelj Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, te napomenuo kako udio kreativnih industrija, onih koje se temelje na intelektualnom vlasništvu, u nacionalnom BDP-u iznosi 4 i pol posto.