Je li moguće, umjesto novim, učinkovitim antibiotikom, superbakterije jednostavno »razbijati« sićušnim zvjezdastim molekulama proteina, tzv. peptidnim polimerima? Novo istraživanje iz Australije govori u prilog takvom scenariju borbe čovječanstva protiv bakterija koje u sve većoj mjeri razvijaju otpornost na antibiotike. Bakterije svake godine odnose milijune ljudskih života, a u slučaju da se takav trend nastavi, stručnjaci procjenjuju da će do 2050. godine od infekcija koje se ne mogu izliječiti ni jednim poznatim antibiotikom u svijetu godišnje umirati više od 10 milijuna ljudi.

Studija australijskih znanstvenika, objavljena u časopisu Nature Microbiology, govori u prilog mogućnosti da se superbakterijama doskoči na drugi način, osim novog, djelotvornijeg antibiotika. Mlada znanstvenica sa Sveučilišta u Melburneu, Shu Lam, uz pomoć nanotehnologije stvorila je polimer zvjezdastog oblika koji uništava zaštitne opne bakterija, i to tako da ih probija sve dok superbakterija doslovno ne kolabira, ostavljajući pritom neopasne i korisne bakterije potpuno neoštećenima.

Epohalno otkriće

Mlada znanstvenica provela je nekoliko krugova pokusa na miševima i svi su pokazali izniman rezultat. Znanstveni krugovi smatraju da bi se moglo raditi o epohalnom otkriću ako se idućih godina provedu dodatna istraživanja i potvrde dosadašnji rezultati. Tehnika kojom se poslužila 25-godišnja Shu Lam počiva na djelovanju antimikrobnih peptida koji formiraju dugačak niz i napadaju stanične stjenke rezistentnih bakterija. Kada se stjenka uništi, više se ne može obnoviti i umire – objasnio je revolucionarni postupak Kai Papenfort, mikrobiolog sa Sveučilišta Ludwig-Maximilian u Münchenu.

Do sada se tako nešto nije uspjelo postići ni na koji način, a stanice multirezistentnih bakterija poslije oštećenja uvijek su se obnavljale. Ako dođe do oštećenja stanične stjenke ili polisaharaida koji je štite, ona to registrira i proizvodi nove proteine kako bi zatvorila šupljinu i tako spriječila umiranje.

Kako su peptidi koje je Lam razvila stvoreni primjenom nanotehnologije, oni mnogo djelotvornije napadaju stanice superbakterija. Oštećenje je nakon samo jednog napada takvim peptidnim polimerima toliko veliko da rezistentna bakterija nije u stanju obnoviti se. Doktorandica Shu Lam testirala je peptide na šest različitih sojeva bakterija i na zaraženim miševima, a nizovi peptida svaki su put uništili bakterije.

Novi pristup

Da je doista riječ o posve novom pristupu borbe s multirezistentnim bakterijama, potvrđuje i Arjana Tambić Andrašević, voditeljica Odjela za bakteriologiju, bolničke infekcije i sterilizaciju Klinike za infektivne bolesti »Dr. Fran Mihaljević«.

– To je vrlo zanimljiva tema. Svi veliki EU projekti potiču investiranje u istraživanja u području novih načina borbe protiv infekcija i brzu dijagnostiku infekcija, o čemu ovisi i brza primjena ciljane terapije. Ipak, smatram vrlo važnim educirati građane da ne koriste antibiotike uludo, jer dok ova istraživanja dođu do kliničke upotrebe, proći će još dosta vremena. Tek nakon kliničkih istraživanja moći će se procijeniti koliko ti proizvodi zbilja vrijede – ističe prof. Tambić Andrašević. Do tada, dodaje, moramo štednjom antibiotika kupiti vrijeme znanstvenicima da dođu do inovativnih odgovora.

Milijuni eura ulažu se u istraživanja učinkovitog lijeka protiv superbakterija, no glavni je uzrok njihove rezistencije na antibiotike kojima čovječanstvo raspolaže prekomjerno uzimanje antibiotika, čak i kad ne treba. Sve veća otpornost na antibiotike, upozorila je krajem prošle godine Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) dosegnula je iznimno opasnu razinu u svim dijelovima svijeta i predstavlja opasnost za globalno zdravlje. Svaki čovjek u nekom trenutku u nekom dijelu svijeta može biti zaražen bakterijom otpornom na poznate lijekove, što može završiti i smrću.

Rezistentnost na antibiotike razvija se kad neka bakterija mutira i postane toliko tvrdokorna da je nijedan raspoloživi antibiotik ne uspijeva učinkovito uništiti.

Sve više infekcija

Anketa WHO-a provedena u 12 država pokazala je da tri četvrtine ispitanika vjeruje da se otpornost na antibiotike razvije kad na njih postane otporan organizam, i da nisu ni u kakvoj opasnosti ako antibiotike uzimaju po preporuci svog liječnika. Činjenica je, međutim, da na antibiotike postaju otporne bakterije, a ne ljudska bića ili životinje. Širenje takvih otpornih bakterija koje sve češće izmiče kontroli, uzrok je teško izlječivih i nerijetko smrtonosnih infekcija. Kod nekih superbakterija smrtnost je veća od 50 posto.

Svakog dana oko 80 tisuća pacijenata u Europi oboli od neke bolničke infekcije, kažu podaci Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC). Svaki osamnaesti pacijent koji se liječi u nekoj od europskih bolnica tijekom liječenja dobije infekciju, a na odjelima intenzivne njege to se događa svakom petom pacijentu. Procjenjuje se da od bolničkih infekcija godišnje oboli 3,2 milijuna pacijenata.

Da bismo spriječili širenje opakih superbakterija, tragamo za spasonosnim lijekom, ali stručnjaci ističu da je ključ bitke s bakterijama u racionalnom uzimanju antibiotika. WHO savjetuje uzimanje antibiotika samo onda kad ih propiše liječnik, i to tako da se propisana terapija potroši do kraja, bez obzira na to je li pacijentu bolje i jesu li mu simptomi prestali. Pacijenti nikad ne bi smjeli uzeti antibiotike preostale od prethodnog liječenja, i nikako ih ne bi smjeli samoinicijativno dijeliti s ukućanima i drugim osobama.