Nastavimo li izlovljavati sadašnje količine ribe, do 2048. godine ispraznit ćemo mora – to je samo jedno od novih uznemirujućih, upravo šokantnih upozorenja koja su jučer u Zagrebu objavili aktivisti Svjetske organizacije za zaštitu prirode (World Wide Fund for Nature, WWF).

WWF je jučer diljem svijeta, pa i u Zagrebu, predstavio redoviti dvogodišnji »Izvještaj o stanju planeta«, koji potvrđuje zabrinjavajuće negativne trendove u ljudskome uništavanju prirode: nastavimo li po starom, do 2020. brojnost vrsta kralježnjaka mogla bi se smanjiti za 68 posto.

Naime, kralježnjaci godišnje nestaju po stopi od dva posto, a od 1970. godine populacije ptica, gmazova, vodozemaca i riba više su nego prepolovljene. »To dovodi naš planet u opasnost mogućeg dvotrećinskog pada biološke raznolikosti do 2020. godine, u razmaku od pola stoljeća«, upozoravaju aktivisti WWF-a.

Opširni je izvještaj u Zagrebu predstavila Andrea Štefan, dužnosnica WWF Adrije, regionalne podružnice WWF-a. Upozorila je da »živi svijet gubimo enormnom brzinom« te naglasila da su morski organizmi »stvarno kritično«. Čovječanstvo još od 1970. živi iznad svojih mogućnosti, odnosno svake godine probija takozvani »ekološki otisak«, granicu koju je WWF izračunao kao godišnju održivost resursa planeta.

Svake godine ta granica biva probijena otprilike u kolovozu, što znači da čovječanstvo u osam mjeseci potroši resurse za godinu dana pa ostatak godine »oduzima« od budućnosti, trošeći godišnje zalihe za otprilike godinu i pol.

Štefan kaže da najrazvijenji troše najviše: »Svi mi koji živimo dobro trošimo resurse na najmanje pametan način«, kazala je, autoironično dodajući da »ispada da najsiromašniji žive najodrživije«. Iznijela je i podatke da »jedan posto velikih farmi kontrolira 65 posto svjetskih poljoprivrednih površina« te da »četiri velika poljoprivredna biznisa kontroliraju 90 posto svjetske pšenice, i time 80 posto hrane u trgovačkim lancima«.

U sažetku pripremljenom za novinare, WWF je podsjetio da »nedavne studije pokazuju da je moguće da ulazimo u šesto masovno izumiranje«, kakva su se u prošlosti događala »tijekom više stotina, tisuća do milijuna godina«. »Danas se ono događa unutar razdoblja jednog ljudskog života«. To novo razdoblje zove se »antropocen«, i označava »ono što je čovjek učinio planetu«, dovevši Zemlju u stanje u kojemu je njezina »budućnost neizvjesna«.

Usprkos mračnim prognozama, u WWF-u tvrde da rješenja postoje: na svim razinama, od vlada i tvrtki do pojedinaca, nužna je »hitna sustavna promjena« postojećih modela proizvodnje i potrošnje. Nužan je, kažu, »prelazak s kratkoročnog i neperspektivnog na vizionarski pristup kojim se poštuju buduće generacije«.

Postoje i načini kojima pojedinci mogu potpomoći očuvanje Zemlje: konzumirati domaću hranu, smanjiti količinu otpada, trošiti manje energije… Činiti dakle sve što proizlazi iz svijesti da »imamo samo jedan planet, jedan dom, koji je ugrožen«.