LST-1

Prva mjerenja najvećim teleskopom na svijetu: U sve su uključeni riječki znanstvenici

Portal Novilist.hr

Foto Marko Gracin/Daniel Lopez, IAC

Foto Marko Gracin/Daniel Lopez, IAC

LST-1 je s promjerom zrcala od 24m ujedno i najveći takav teleskop na svijetu, odmah nakon teleskopa MAGIC koji se nalaze u njegovom neposrednom susjedstvu. Računalne simulacije performansi analiziraju se na riječkom superračunalu Bura



RIJEKA Prošlog su tjedna uspješno načinjena prva mjerenja (First Light) prototipom najvećeg teleskopa budućeg CTA (Cherenkov Telescope Array) niza, LST-1 (Large Size Telescope) na Opservatoriju Roque de los Muchachos, na Kanarskom otoku La Palmu, pod vrhom ugaslog vulkana na visini od 2200 metara nadmorske visine.


LST-1 je s promjerom zrcala od 24m ujedno i najveći takav teleskop na svijetu, odmah nakon teleskopa MAGIC koji se nalaze u njegovom neposrednom susjedstvu.


Čerenkovljevi teleskopi posredno mjere gama-zračenje vrlo visokih energija koje dolazi iz svemira, razotkrivajući nam tajne ekstremnih objekata poput npr. supermasivnih crnih rupa u središtima galaksija, pulsara i supernova.


Mlađi brat MAGIC-a




Postojećim Čerenkovljevim opservatorijima među kojima je i MAGIC na kojem već 10 godina rade hrvatski znanstvenici, unatoč brojnim važnim znanstvenim otkrićima napravljenima MAGIC-om, nije bilo moguće pronaći tamnu materiju, zabilježiti bljeskove gama-zračenja (GRB), izmjeriti zračenje iz vrlo udaljenih galaksija niti ispitati strukturu prostor-vremena u cilju potpunog razumijevanja gravitacije, zbog ograničenja performansi koje su određena dimenzijama uređaja i osjetljivosti sustava detektora.


Upravo to očekuje se od LST-a odnosno budućeg CTA niza, većeg i snažnijeg “mlađeg brata” MAGIC-a.


Predstavnica Hrvatske u međunarodnoj kolaboraciji LST Dijana Dominis Prester naglasila je da su računalne simulacije koje radi naša grupa u sklopu ovog projekta vezane također uz simuliranje i mjerenje zastupljenosti aerosola u atmosferi, čime ova istraživanja daju i širi društveni doprinos zaštiti okoliša, uz produbljivanje temeljnih spoznaja i zakona fizike.


Riječko superračunalo Bura


Hrvatska je jedna od svega 10 zemalja članica kolaboracije LST među kojima su Japan, Njemačka, Španjolska, Italija, Francuska, Indija, Brazil, Poljska i Švedska, a postala je članicom kolaboracije LST 2015. godine nakon ulaska u međunarodni konzorcij CTA 2009. godine. Glavni segmenti u kojima su hrvatski znanstvenici aktivni u LST projektu su razvoj softvera i hardvera, što pruža izvrstan poligon za izobrazbu novih kadrova koji stječu vještine i kompetencije važne za razvoj tehnologije i društva.


Grupa sa Sveučilišta u Rijeci pod vodstvom Dijane Dominis Prester čiji su članovi Saša Mićanović, Tomislav Terzić i Marina Manganaro, te od nedavno doktorandi novog doktorskog studija fizike u Rijeci Jelena Strišković, Lovro Pavletić i Mario Pecimotika, u suradnji s Dariom Hrupecom sa Sveučilišta u Osijeku radi računalne simulacije performansi teleskopa LST u kombinaciji s ostalim teleskopa CTA te susjednim MAGIC teleskopima, koristeći riječko superračunalo “Bura”.


Nikola Godinović zajedno s doktorandom Darkom Zarićem radi na konstrukciji sustava preciznog pozicioniranja kamere teleskopa, a dizajnu zaštitne kutije tog sustava važan je doprinos dala grupa Saše Zelenike s Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.