Pijesak s Kanarskih otoka

Nova znanstvena studija rješava dvojbe: Napokon otkrili koliko je doista stara Sahara

P. N.

FOTO/PhXere

FOTO/PhXere

Istraživači su se fokusirali na tanke slojeve crvenkasto - smeđeg tla pronađenog u slojevima vulkanskog kamenja i pješčanih dina na Fuerteventuri.



Sahara je najveća vruća pustinja u svijetu, ali njezina je starost već dugi niz godina kontroverzna. Procjenjuje se da je stara između 23 i 5.3 milijuna godina (iz miocena) pa da je nastala prije 11.650 godina (holocenska epoha)-


Nova studija je istraživala prašinu koju je vjetar iz pustinje nanio do Kanarskih otoka. Istraživanjem je postavljen prvi direktni dokaz da se starost pustinje slaže sa starosti sedimenta pronađenih u dubokom moru. Prema najnovijim rezultatima, procjenjuje se da je Sahara stara najmanje 4.6 milijuna godina, prenosi Sci News.


Geolog, dr. Daniel Muhs (U.S. Geological Survey) i njegovi kolege, fokusirali su se na tanke slojeve crvenkasto – smeđeg tla pronađenog u slojevima vulkanskog kamenja i pješčanih dina na Fuerteventuri na Kanarskim otocima. Otoci se nalaze na zapadnoj obali Sjeverne Afrike gdje tijekom sezona vjetar nanosi pijesak iz Sahare preko Atlantskog oceana.




Cilj istraživača je bio pronaći, identificirati i datirati slojeve prapovijesnog afričkog pijeska u paleotlu. U jednoj studiji gdje je istražena lokalna obala, autori su pronašli slojeve dine stvorene od lokalnih školjki i morskih životinja. U drugoj, pronašli su slojeve lave iz vulkana koji su izgradili otoke.


Starost otkrivena pomoću prašine


Paleotlo (engl. palaeosol) je fosilno tlo sačuvano u stijenskoj masi koje je nastalo u geološkoj prošlosti. Ovo tlo je ostalo sačuvano jer je u novom taložnom ciklusu bilo prekriveno novim sedimentima, stoji kraj objašnjenja pojma u “Rječniku pojmova u općoj i primijenjenoj geologiji”, prof. dr. sc. Čedomir Benca. 


Obje geološke arhive sadrže paleotle sačinjene od minerala bogatih kvarcom i liskunom. To su minerali koji ne reflektiraju lokalnu geologiju s otoka. Umjesto nje, označuju minerale pronađene na obližnjem afričkom kopnu, prenosi Sci News.


Protjecanje lave koji spaja sitno-zrnati sloj kvarca i liskuna, omogućio je otkrivanje starosti Saharske prašine. Razlog je taj što vulkansko kamenje sadrži minerale koji su poput izotopskih satova koji počinju s radom kada se minerali u lavi ohlade i stvrdnu.


Obzirom da su slojevi lave (paleotli) i ostala lokalna tla kronološki poredana tako da je najmlađi na vrhu, tok lave osigurava neki oblik granica, kada je Sahara dovoljno suha da lansira masivnu pješčanu oluju preko Atlantika.


Geolozi su prijavili osam paleotla koji bilježe afričku prašinu na Kanarima, iz vremena prije 4.8 do 2.8 milijuna godina, zatim 3.0 do 2.9 milijuna godina, te oko 400 tisuća godina. 


“Ne znači da je Sahara stara 4.6 milijuna godina. To je jedina starost koju smo mogli ustvrditi temeljeno na paleotlima i lavi koju smo pronašli. Ako pronađemo dodatne paleotle, moći ćemo ići još ranije u povijest”, kažu znanstvenici.